"Međugodišnji pad BDP-a od 8,4 posto u odnosu na 2019. godinu je u skladu s očekivanjima, a od većeg pada izvuklo nas je treće tromjesečje koje bilo znatno bolje od očekivanja zahvaljujući strategiji koju je Vlada primijenila u prvoj polovini prošle godine", kaže Vizek.

Podsjeća da smo imali relativno strog lockdown s dobrim epidemiološkim rezultatima i onda naglo opuštanje mjera neposredno uoči početka glavne turističke sezone, što je, kako kaže "definitivno doprinijelo dobrim rezultatima turističke sezone".

"Kad pogledate broj dolazaka i noćenja u drugim zemljama EU-a koje su direktna konkurencija Hrvatskoj u smislu turističkog proizvoda, Hrvatska zapravo bilježi najbolje rezultate u smislu najmanjeg pada. Taj nešto bolji rezultat turizma je praktički pridonio da pad BDP-a ne bude veći, da ne bude dvocifren i mislim da možemo biti sretni što se zaustavilo na minus 8,4 posto", ističe Vizek.

Dodaje da zadnja dva tromjesečja, odnosno u drugoj polovini godine, kvartalni BDP raste, što znači da se ekonomija izvlači iz recesije.

"Ako se ove godine opet ne dogodi nekakav vrlo strogi lockdown, mislim da doista možemo očekivati da će rast u 2021. biti značajan, da će biti u skladu s procjenama između pet i šest posto, što opet znači da se nećemo vratiti na početnu točku prije pandemije ove godine, ali barem više nije minus", kaže znanstvenica s EIZ-a.

Upitana kako joj se čine hrvatske izvozne perspektive, odgovara da izvoz i uvoz padaju u sva četiri tromjesečja, pa tako i u zadnjem imaju minuse, s tim da robni izvoz raste u zadnjem tromjesečju, što je sve u skladu s očekivanjima.

"Izvoz roba na neki način prati oporavak naših trgovinskih partnera, tako da je to očekivano. Izvoz usluga u četvrtom kvartalu je jako smanjen, za 35 posto, 35 posto, što je opet nekako u skladu s očekivanjima", iznosi Vizek.

Pad uslužnog sektora i potrošnje kućanstava

Analizirajući rezultate po sektorima koji doprinose BDP-u, kaže da je zapravo gotovo kompletni uslužni sektor, uz izuzetak informacija i komunikacija, u četvrtom kvartalu pao na godišnjoj razini, što "odražava i novo zatvaranje zbog epidemioloških razloga u četvrtom kvartalu, ali i općenito smanjeni kapacitet i inklinaciju za potrošnjom naših kućanstava".

"Vidimo da se u četvrtom kvartalu potrošnja kućanstava i dalje smanjuje u usporedbi s prethodnom godinom, dok su se investicije oporavile, bilježe neku pozitivnu stopu rasta što je posljedica povećanja nezaposlenosti i smanjenja dohotka dijela građana, ali je i posljedica negativnog utjecaja neizvjesnosti vezane za epidemiološki i ekonomski razvoj događaja u 2021. na potrošnju", kaže Vizek.

Smatra da bi graditeljstvo definitivno moglo biti jedan od pokretača rasta u 2021., ali joj se čini kako graditeljstvo vezano za obnovu nakon prvog i drugog potresa neće biti tako snažan poticaj rastu kao što se u ovom trenutku nadamo, zato što je upitno uopće u kojoj će mjeri Hrvatska uspjeti iskoristiti sredstava iz Fonda solidarnosti.

"Proces obnove je vrlo otežan i ide znatno sporije od očekivanja jer je administrativno zahtjevan u smislu prikupljanja potrebne dokumentacije, a istovremeno ga koče kako nesređeni imovinsko-pravni odnosi, tako i ograničenja koja proizlaze iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja reguliraju odnose suvlasnika u stambenim zgradama ", kaže Vizek.

Rizici i dalje dominantno negativni, prilika su europski fondovi

Ističe i da su rizici vezani za ostvarenje Vladinih projekcija rasta u 2021. dominanto negativni, jer se ne može sa sigurnošću predvidjeti kakvi će biti epidemiološki trendovi do kraja ove godine.

No, dodaje, ono što bi moglo biti pozitivno jest što projicirane stope rasta u 2021. praktički ne uključuju potražnju sredstava iz Europskog fonda za oporavak, "jer bismo", kaže, "mi ipak trebali dobiti nekakvih 10 posto predujma ove godine", ali na Vladi je da pokuša taj novac čim prije iskoristiti kako bi se neki učinci investicija vidjeli već u 2021. godini.

Što se tiče informacija po kojima će investicije, odnosno potrošnja sredstava iz europskog fonda za oporavak biti dominantno usmjerena u javni sektor, kaže da alokacija isključivo kroz javne investicije ne garantira brzinu tih investicija, a nažalost ni njihovu učinkovitost.

"Jačamo javni sektor nauštrb privatnog, a nama zapravo treba baš obrnuto s obzirom da je naša ekonomska struktura zbog nagnutosti javnom sektoru i ovako troma, s obzirom da nam je udio rashoda opće države u ukupnom BDP-u najveći među svim novim zemljama članicama EU-a i jedan od najvećih u Europi. Mi već sada imamo preglomazan javni sektor, sa ovim investicijama ovako alociranima bit će ćemo samo još veći i glomazniji. Imat ćemo mi rast BDP-a uslijed tih javnih investicija, nije uopće to sporno, ali i dalje ćemo propagirati nekonkurentnu ekonomsku strukturu zbog koje nećemo biti u stanju ostvarivat veće stope rasta koje su nam neophodne kako bismo sustigli svoje susjede koji su nam za nama ekonomski zaostajali, što ujedno znači da nećemo moći zatvorili ni dohodovni jaz između nas i razvijenih zemalja članica EU-a", zaključuje Vizek.