Vlade u zemljama Europske unije vrlo su dobro svjesne toga što znači usporavanje protoka roba i osoba kroz sjever Italije i što će moguće proširenje zona karantene diljem Europe značiti za gospodarstvo našeg kontinenta. Zbog toga su Nijemci već pripremili kompenzacijske mjere od 12 milijardi eura, Talijani imaju protumjere od milijardu eura, a i Slovenci će poduzetnike koji zapadnu u probleme, ponajviše u sektorima transporta i turizma, braniti mjerama od milijardu eura.

No stječe se dojam da se u Hrvatskoj svi još uvijek više boje samog koronavirusa, a ne posljedica koje će on ostaviti na ekonomiju. Dok u EU počinje borba za spas svakog radnog mjesta, nema konkretnih najava iz Vlade kako će se točno pomoći gospodarstvenicima.

Zašto je to tako, pitamo ekonomista Damira Novotnyja, a on ima vrlo logično objašnjenje. Tvrdi da naša vlada još nije izišla s konkretnim mjerama za pomoć gospodarstvu jer u proračunu jednostavno nema dovoljno novca da ih provede.

'U dobrim godinama trebalo je štedjeti novac za ovakve krize. Nešto proračunskog viška koji smo imali prošle godine dali smo za garancije brodogradilištima, taj je novac potrošen i sada mi se čini ne da Vlada nema mjera, nego ih jednostavno neće imati čime financirati', kaže nam Novotny te objašnjava zašto se država u ovom trenutku ne želi zaduživati:

'Kada bi se sada krenulo u uzimanje novog duga, propao bi sav trud uložen u uvođenje eura. Stoga mi se čini da se čeka da epidemija koronavirusa posustane sama od sebe ili da nam se prelije nešto novca od zaštitnih mehanizama koje će aktivirati Europska unija. Ova kriza daje nam još jedan razlog više da požurimo s uvođenjem eura: naših proračunskih viškova nema, pa bismo u eurozoni barem bili pod zajedničkim kišobranom', pojašnjava Novotny.

Zaključuje kako zbog epidemije u Hrvatskoj neće ostati puno sektora koji će ostati neokrznuti usporavanjem gospodarstva, no da taj udar neće biti blizu onome koji se dogodio u velikoj recesiji iz 2008.

'Pitanje je hoće li naše usporavanje biti postupno ili će udariti odjednom, no ako epidemija potraje, nitko neće proći bez šteta, ne samo turizam i promet', kaže nam Novotny.

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, misli da su Vlada i Krizni stožer pravovremeno reagirali na epidemiju širenja koronavirusa te da je situacija za sada pod kontrolom. 'Krizni stožer je brzom reakcijom na zahtjev Hrvatske obrtničke komore propisao ujednačeno postupanje prema vozačima, koji su se prvi suočili s problemima u obavljanju svog posla. Jednako tako se nadamo da će Vlada imati razumijevanja i žurno donijeti mjere za smanjenje negativnih posljedica na gospodarstvo', kaže Ranogajec.

On misli da je donošenje takvih mjera osobito važno za male i srednje poduzetnike – oni su prvi na udaru i najranjiviji u ovakvim situacijama.

'Hrvatska obrtnička komora zalaže se za to da HZZO isplati radnicima 100 posto iznosa plaće u slučajevima izolacije koji su u istoj isključivo zbog obavljanja radnog zadatka, tj. smatramo da je navedeno potrebno tretirati kao povredu na radu sukladno članku 55. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Nadalje, tražit ćemo odgodu plaćanja mjesečnog predujma poreza i prireza na dohodak, poreza na dobit po obračunu za 2019. godinu, otpis kamata prema državnom proračunu, mjere za očuvanje radnih mjesta (smanjenje doprinosa, izvanrednu preraspodjelu radnog vremena, npr. četverodnevni radni tjedan), nove programe kredita HBOR-a i HAMAG BICRO-a za krizna obrtna sredstva i dodatni popust na ENC za sve obrtnike', kažu nam u HOK-u te zaključuju:

'Također tražimo osnivanje interventnog fonda za pomoć (pružanje subvencija) poduzetnicima, kao i uključivanje jedinica lokalne samouprave u pružanje privremenih mjera pomoći gospodarstvu i to smanjenjem naknade za korištenje javnih površina, komunalne naknade, poreza na potrošnju i sličnih davanja.'

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izvijestio je u utorak da se intenzivno radi na mjerama za olakšanje poslovanja tvrtkama pogođenima koronavirusom, a razmatra se i moguće uvođenje moratorija na otplatu kredita tvrtkama i građanima, uz formiranje državne garantne sheme. Predstavnici HUB-a sutra će održati sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, a u kontaktu su i s mnogim drugim bankarskim udrugama, poput onih u Italiji i Sloveniji.

Adrović tako izdvaja prijedlog talijanskih banaka tamošnjoj vladi o stvaranju državne garantne sheme za banke koje će produljivati ili odgađati naplatu kredita tvrtkama i stanovništvu pogođenima zbog smanjenja ili prestanka poslovanja uslijed epidemije koronavirusa. Adrović kaže da će HUB nešto slično predložiti i hrvatskoj Vladi, a da tek treba vidjeti što ona misli o tome.