Europski financijski regulatori upozoravaju da se tržište nekretnina u EU "odvojilo" od ostatka gospodarstva nakon što je pandemija pogodila svijet, povećavajući rizike za banke zbog rastućih cijena nekretnina, labavljenja standarda kreditiranja i rastuće razine duga kućanstava.

Europski odbor za sustavne rizike, tijelo odgovorno za praćenje i sprječavanje opasnosti za europski financijski sustav, u petak je izrazilo zabrinutost pozivajući sedam od 30 zemalja koje nadzire da poduzmu mjere za suzbijanje rizika koje stvara porast cijena nekretnina.

Potaknute niskim kamatnim stopama, cijene stambenih nekretnina u EU porasle su 9,2 posto u godini do rujna 2021. – najbrži rast od neposredno prije financijske krize 2008. i znatno iznad rasta europskih plaća i bruto domaćeg proizvoda, piše Financial Times.

Ipak, kada je 2020. počela pandemija, većina europskih financijskih regulatora uklonila je mjere namijenjene povećanju otpornosti banaka na potencijalnu korekciju na stambenim tržištima stvaranjem dodatnog kapitala u dobrim vremenima kako bi mogle apsorbirati gubitke u krizi.

Dok se Europska središnja banka priprema pooštriti monetarnu politiku kao odgovor na više desetljeća visoke razine inflacije, troškovi zaduživanja će rasti za kupce kuća, što bi moglo smanjiti cijene i nekim kućanstvima otežati praćenje plaćanja hipoteke po promjenjivoj stopi.

U petak je ESRB pozvao Njemačku i Austriju da uvedu više zaštitnih mjera - kao što je ograničavanje duga dužnika na postavljeni višestruki prihod i prisiljavanje zajmodavaca na veći kapital. Također je upozorio Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Lihtenštajn na povećanje rizika na tržištu nekretnina.

“Ključne ranjivosti” koje je identificirao uključuju “brzi rast cijena kuća i moguću precijenjenost stambenih nekretnina, razinu i dinamiku zaduženosti kućanstava, rast stambenih kredita i znakove labavljenja standarda kreditiranja”.

Odluke ESRB-a, kojim predsjedava predsjednica ECB-a Christine Lagarde, nisu obvezujuće. Državama može samo izdavati upozorenja i preporuke o potrebi postupanja u vezi s rizicima stambenog tržišta, kao što je to činio od 2016. godine.

Kućanstva u EU povećala su svoj dug kao udio prihoda na 107,2 posto u prvom tromjesečju 2021., u odnosu na 101,9 posto u četvrtom tromjesečju 2019.

ESRB je rekao da su rizici stambenog tržišta također povećani u Norveškoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj i Luksemburgu - gdje je razina duga kućanstava bila najveća - premašujući 180 posto prihoda u svih pet zemalja. No, izdao je preporuke za četiri od tih zemalja 2019. i smatra da je Norveška već poduzela dovoljne mjere.

I Njemačka i Austrija već su primile nalaze ESRB-a i odgovorile s planovima za uvođenje nekih od mjera koje je to tijelo preporučilo. Njemačke banke trebat će imati 22 milijarde eura dodatnih kapitalnih rezervi do sljedeće godine na temelju veličine njihove domaće imovine i izloženosti stambenim hipotekama - iako većina već ispunjava uvjete.

Austrijske vlasti planiraju uvesti pravno obvezujuća pravila koja ograničavaju hipoteke koje građani mogu realizirati u odnosu na njihov prihod i vrijednost nekretnine, kao i koliko dugo moraju vraćati, nakon što su mnoge banke zanemarile neobvezujuće “standarde održivog kreditiranja”.