Na čelu ZSE-a Gažić je od svibnja 2010. godine. Prije toga obnašala je neke od vodećih funkcija u brojnim uglednim gospodarskim i financijskim institucijama u Hrvatskoj.

Razgovor s direktoricom ZSE-a vodio je Matija Kovačević, član Uprave Hrvatskog Telekoma zadužen za financije.

Zadnje tri godine obilježile su velike globalne krize – pandemija, rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku. Kako se to odrazilo na domaće tržišta kapitala?

'Na burzama se uvijek nešto događa. Možemo reći da je to dinamičan sustav. Zadnje tri godine zaista su bile vrlo specifične za cijelo društvo, s velikim šokovima i neizvjesnostima. To se odrazilo i na trgovinu. Početkom covid-krize dva puta smo imali obustave trgovanja zbog pada prometa. Slična situacija ponovila se izbijanjem rata u Ukrajini. Sukob između Izraela i Hamasa nije se toliko odrazio na trgovanje. Više se osjetio strah od recesije. Nalazimo se u razdoblju inflacije, koja je gotovo nepoznata mlađim kolegama. Oni koji su živjeli i radili tijekom 90-ih dobro se sjećaju kakva je to neizvjesnost za društvo', izjavila je Gažić.

Kovačevića je zatim zanimalo kako se inflacija odrazila na volumen trgovanja na burzi.

'Na početku godine imali smo loš sentiment na tržištu. Svi su mislili da će doći do recesije i još značajnije inflacije. Kako smo se približavali sredini godine, vidjelo se da se to neće ostvariti. Hrvatska je to izbjegla zbog brojnih utjecaja - ulaska u Schengen, ulaska u eurozonu i velike apsorpcije sredstava iz EU-a. Zemlja smo s najvećim rastom BDP-a u Uniji. Očekuje se da će tako biti i sljedeće godine. Tako da se ona kriza koja se sada osjeća u Njemačkoj i na nekim drugim velikim tržištima u Hrvatskoj nije dogodila. Uz to nam se dogodila vrlo pozitivna turistička sezona koja se odrazila ne samo na turističke kompanije, već i na sve druge. To je stvorilo optimistično raspoloženje. Završavamo godinu s dobrim rezultatima', rekla je Gažić.

Prema njezinom mišljenju, opća javnost podcjenjuje koliko je važno to što smo ušli u eurozonu: 'To je pomoglo izvoznim kompanijama da eliminiraju valutni rizik. U financijskom svijetu to je još izraženije. Iako smo imali kunu, koja je bila fiksna u odnosu na euro, investitori su je vidjeli kao rizik i imali su trošak konverzije. Ulazak u eurozonu stvorio je okruženje da privatni i institucionalni strani investitori lakše odluče ulagati u hrvatske dionice', pojasnila je Gažić i dodala da je financijska pismenost naših sugrađana jako niska, što je velik i teško rješiv problem.

Opet, bez obzira na ulazak u eurozonu, dominantni investitori u domaće kompanije su i dalje hrvatski građani.

'Ono što je dosta specifično u investiranju u dionice je da postoji ono što zovemo national buying. Investitori dominantno prvo razmišljaju o kompanijama koje poznaju, čije proizvode konzumiraju', rekla je Gažić.

Kovačevića je zanimalo što je s inicijativom za povezivanje regionalnih burzi. Je li ona još uvijek aktualna?

'U regiji bivše Jugoslavije jedini smo integrator. Akvizirali smo 2015. stopostotni udio na Ljubljanskoj burzi. A prošle godine dovršili smo postupno preuzimanje 30 posto Makedonske burze. U toj strategiji akvizicija ne radimo to samo zato što bismo trebali sve burze spojiti u jedno. Privatno smo društvo, kompanija koja se vodi profitom. Akvizicije koje smo ostvarili su akvizicije društava koja ostvaruju dobit. Druge burze imaju male promete i zbog toga ne ostvaruju dobit', objasnila je Gažić.

Osvrnula se i na korporativno upravljanje u Hrvatskoj, čijim bi se poboljšanjem mogle ukloniti mnoge anomalije iz gospodarstva: 'Svaka ekonomija pati od kompanija koje su pretjerano u vlasništvu nekih obitelji i privatnih pojedinaca. Trebali bismo ohrabrivati kompanije da izađu na burzu zato što će se onda povećati transparentnost. Kao država u kojoj smo imali slučaj Agrokor, kompaniju koja je bila u vlasništvu gotovo 100 posto jedne osobe i gdje su u nadzornom odboru sjedili članovi obitelji tog vlasnika, stvarno bismo trebali naučiti lekciju.

Pozdravila je odluku države da građanima ponudi ulaganje u narodne obveznice i trezorske zapise.

'Iznimno je velik značaj tog izdanja. Prvi put su investitori na Zagrebačkoj burzi mogli uložiti u taj instrument, a koji je u trenutku u kojem je izdavan donosio puno veći kupon nego što je to bila kamata na štednju u bankama. Oko 43.000 građana sudjelovalo je u izdanju obveznica, od toga skoro njih 20.000 prvi put je otvorilo račune za vrijednosne papire u SKKD-u. To znači da nisu nikad bili u dodiru s tržištem vrijednosnih papira. Isto to se ponovilo s komercijalnim zapisom. Država je najavila da će nastaviti taj trend i mi to pozdravljamo', izjavila je Gažić.

Kad je riječ o financijskoj budućnosti Hrvatske, direktorica ZSE-a je optimistična.

'Imamo momentum hrvatske ekonomije koji ne smijemo zanemariti. On je rezultat dugogodišnjih promjena u društvu. Sada žanjemo plodove toga rada. Imamo jako lijep gospodarski rast i limitiran porast kamatnih stopa jer je ulazak u eurozonu smanjio rizik banaka. Imamo dobru polazišnu točku za bolju budućnost', zaključila je Gažić.

Cijeli razgovor možete pogledati na kanalu tportala na YouTubeu.