"Streaming je transformirao glazbu", naglasila je izvršna direktorica agencije CMA Sarah Cardell i dodala: "Tehnologija otvara vrata mnogim novim izvođačima kako bi pronašli publiku, a ljubitelji glazbe mogu pristupiti širokom spektru glazbe, stare i nove, po cijenama koje su u realnoj vrijednosti poprilično pale."

Jednako tako, ističe se kako je digitalizacija omogućila jednostavnije snimanje i dijeljenje glazbe pa se broj izvođača u šest godina udvostručio - 2014. ih je bilo 200 tisuća, a 2020. godine čak 400 tisuća. I svi oni, dakako, ciljaju na isti broj ljudi u istom vremenu.

Na taj način, samo mali broj izvođača može računati na veći prihod - CMA govori kako je za prihod od 12 tisuća funti godišnje potrebno imati mjesečni prosjek od milijun streamanja - većina izvođača jednostavno nije u mogućnosti doseći te brojke. I s time nemaju veze diskografske kuće i streaming servisi - odnosno načini njihova poslovanja - već se radi o prirodnom poretku stvari.

Iz Hrvatske diskografske udruge pozdravljaju ovakve zaključke studije britanske uprave za tržišno natjecanje jer su, kako navode i sami tijekom donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u Republici Hrvatskoj isticali kako je „tržište streaminga konkurentno, da pruža izvođačima i umjetnicima više načina za objavljivanje svoje glazbe, a obožavateljima više izbora i vrijednosti negoli ikada ranije“ te dodaju kako su „diskografske kuće i dalje fokusirane na ulaganje u izvođače i nove snimke“.

Podsjećamo, tijekom donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je najviše polemike izazvao upravo u glazbenoj industriji, Hrvatska glazbena unija pozivala se upravo na inicijative izvođača iz Velike Britanije iz koje sada stižu zaključci kako se ne trebaju provoditi nikakva službena istraživanja tržišta s obzirom da postojeći poslovni model digitalnog korištenja glazbe ispravno funkcionira za sve dionike glazbene industrije.

Iz toga proizlazi da tvrdnje vodećih ljudi Hrvatske glazbene unije i HUZIP-a (organizacije za kolektivnu zaštitu izvođača) kojima su obmanjivali hrvatsku glazbenu javnost te svojim navođenjima izmanipulirali i dio izvođača pozivajući se, između ostalog i na primjer Velike Britanije, nisu istinite.

Manipulacije s novim hrvatskim Zakonom o autorskom pravu nedavno su pokušane od strane HUZIP-a i prilikom potpisivanja novih punomoći koje su slane svim izvođačima, a za koje je Državni zavod za intelektualno vlasništvo naknadno utvrdio da nisu u potpunosti valjane jer ne ostavljaju na transparentan način slobodu izbora izvođačima na koji način žele štititi svoja prava – individualno ili kolektivno.

"Nažalost, novi je hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima kada govorimo o odnosima izvođača i diskografa nedorečen. Pojedine sporne odredbe u praksi si neprovedive, kao primjerice ona o retroaktivnoj reviziji ugovora, koja će u konačnici (ako je ne ukine Ustavni sud) gotovo sigurno dovesti do još veće zatrpanosti našeg sudstva uz milijunske troškove i dugotrajne sporove, a na štetu samih izvođača", ističu iz Hrvatske diskografske udruge te dodaju da ih „žalosti činjenica da su naši kolege iz Hrvatske glazbene unije i HUZIP-a djelovale tako manipulativno prema izvođačima s kojima surađujemo i jedni i drugi i da svjesno od samog donošenja Zakona sprječavaju pravo na izbor o čemu neprestano upozoravamo.

U novom Zakonu možemo reći da gotovo ništa nije sporno osim retroaktivnosti koja u konačnosti nameće umjesto individualnog prava na izbor svakog izvođača kolektivno prikupljanje prava od digitalnih glazbenih servisa, a koje može obavljati samo jedna privatna organizacija u Hrvatskoj, a to je HUZIP".