Indeks menadžera nabave eurozone (PMI), objavljen u srijedu, pao je na 47 bodova, a u srpnju je iznosio 48,8 bodova. Svaka brojka manja od 50 bodova ukazuje na pad ekonomske aktivnosti u zoni zajedničke europske valute čija je članica Hrvatska postala 1. siječnja ove godine.

'Ako se isključe mjeseci s vrhunca pandemije koronavirusa, najnoviji brojevi ukazuju na najniže razine indeksa od travnja 2013. godine', komentirao je za CNBC Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist Hamburg Commercial Banka, prema čijem tumačenju pad PMI-ja prati loše performanse europskog proizvodnog sektora.

'Prema ovim brojkama, gospodarstvo eurozone trebalo bi u trećem kvartalu 2023. pasti za 0,2 posto, nakon rasta od 0,3 posto u drugom kvartalu i rasta od 0,1 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu. Ovaj slab rast pokazuje utjecaj viših kamatnih stopa i cijena energije te umjerene vanjske potražnje', komentira analitičar De la Rubia. Ako se njegova prognoza ostvari, a BDP eurozone padne i u zadnjem ovogodišnjem kvartalu, regija će ući u tehničku recesiju.

Zajednički rezultat prikriva oštre razlike unutar regija eurozone. Naprimjer, Njemačka je prijavila najveće smanjenje poslovne aktivnosti u kolovozu:

'Pritisak na ekonomiju eurozone u kolovozu dolazi uglavnom iz njemačkog sektora usluga, a koji je neobično brzo prešao iz rasta u smanjenje', rekao je De la Rubia, dodavši da smanjenje proizvodnje također doprinosi argumentu da Njemačka postaje 'bolesnik Europe'.

Što to znači za Europsku središnju banku i borbu s inflacijom?

Na svom sastanku u srpnju predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da centralna banka može ili povećati ili pauzirati rast kamatnih stopa. Konačna će odluka ovisiti o novim podacima.

'Očekujemo da će inflacija opadati i sljedećih mjeseci, pa bi ECB mogao privremeno odustati od podizanja kamata', kaže Melanie Debono, viša ekonomistica u Pantheon Macroeconomicsu, u bilješci klijentima.

Industrija nije jedini problem eurozone. Promet u maloprodaji eurozone i EU-a blago je pao u lipnju, a Hrvatska je bila među zemljama s izrazitijim padom, znatno većim od europskog prosjeka, pokazalo je ranije izvješće europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođen promet u maloprodaji eurozone pao je u lipnju za 0,3 posto u odnosu na svibanj, kada je porastao za 0,6 posto, izračunao je Eurostat. Porastao je samo promet na benzinskim postajama za jedan posto u eurozoni te za 0,7 posto u EU, što se može zahvaliti višim cijenama goriva. U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u lipnju pao 1,2 posto.