Pitanja Grčiću i Miloševiću postavljali su poslodavci koji su na čelu izvršnih odbora HUP-ovih udruga pojedinih industrija.

Kako motivirati mlade za rad u metalnoj industriji?

Na koji će način motivirati mlade da se upisuju u strukovne škole zanimalo je Gordanu Deranju, predsjednicu HUP-a koja vodi Udrugu metalne industrije.

'Bez iskrene suradnje privatnog i javnog sektora Hrvatska će biti zarobljena na dnu Europe. Nužna je promjena obrazovnog sustava i jačanje koncepta dualnog obrazovanja kako bi učenici veći dio vremena provodili u tvrtkama', rekao je Milošević.

Najavio je kako će HDZ, čim sastavi novu vladu, sjesti za stol sa socijalnim partnerima. Važnost dijaloga između gospodarstvenika i političara Milošević je ponovio više puta.

Grčić je istaknuo kako je ove godine za stipendije izdvojeno 11,5 milijuna kuna, duplo više nego prošle godine. Za njega je to najvažniji instrument za stimuliranje mladih da se odluče za deficitarna zanimanja.

Kad je riječ o uvozu radne snage, što je Deranja također istaknula kao važno pitanje za metalce s obzirom na nedostatak radnika, Grčić je odgovorio da se razmišlja o fleksibilnijem pristupu pri određivanju kvota radnih dozvola za strance.

'U Sloveniji poslodavci ako ne mogu u roku od pet dana na domaćem tržištu naći radnike, tada imaju pravo ih uvesti. To je za nas ipak još uvijek previše radikalno s obzirom na problem nezaposlenih', istaknuo je Grčić.

Milošević je odgovorio kako je cilj HDZ-a prije svega dizati zaposlenost iz redova hrvatskih građana te da se prekvalifikacijom mogu nadoknaditi nedostaci u radnoj snazi.

Hrvatska kasni u digitalizaciji

U ime ICT industrije pitanje je postavio Nikola Dujmović, direktor tvrtke Span. Od SDP-ovca i HDZ-ovca želio je čuti hoće li neku osobu, ured ili agenciju zadužiti za digitalizaciju društva, u čemu Hrvatska kasni za većinom europskih država.

Grčić je rekao kako će se oformiti poseban središnji ured. Podsjetimo, takav je ured već postojao, ali ga je aktualna vlada ukinula 2011. te je njegove poslove preuzelo Ministarstvo uprave.

HDZ-ovci planiraju, otkrio je Milošević, da digitalizaciju vodi ili potpredsjednik buduće vlade ili čak premijer.

'Mislim da neće biti dobro ni jedno ni drugo. Premijer se neće moći time baviti zbog svojih obaveza. Molim vas samo da ne radite nove zakone a da ne pogledate primjere uspješnih država', poručio im je Dujmović.

Pajnić iz Agrokora: Hoćete li smanjiti PDV na hranu?

Gorana Pajnića, glavnog čovjeka za poljoprivredu u Agrokoru, zanimalo je hoće li se buduća vlada povesti za primjerom Rumunjske koja snizila stopu PDV-a na hranu i bezalkoholna pića od 1. lipnja s 24 na devet posto. To je potaknulo veću potrošnju kave, mesa, sira, bezalkoholnih pića i grickalica, pa su prihodi rumunjskog proračuna od PDV-a na hranu porasli u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

'Najavilo smo uvođenje međustope od 13 posto za 15 proizvoda. Ali ne i na meso. To bi u ovom trenutku bio prevelik zalogaj. Ne želimo ugroziti proračun. Mi od početka vodimo politiku malih koraka', rekao je Grčić.

U programu HDZ-ove koalicije, odgovorio je Milošević, stoji da će do kraja druge godine mandata i konsolidacije državnog proračuna smanjiti stopu PDV-a s 25 na 23 posto.

Grčić udario po farmaceutima

Za vrijeme rasprave o položaju farmaceutske industrije Grčić je ušao u oštriju debatu s Marinom Pulišić, članicom Uprave riječkog Jadran Galenskog Laboratorija (JGL). Ustvrdio je kako su isti lijekovi naših proizvođača daleko skuplji u Hrvatskoj nego u inozemstvu.

'Visokim cijenama na domaćem tržištu pokrivate damping u susjednim zemljama. To nema veze s porezima. Ja u Neumu kupim Plibex (op. a., vitaminski pripravak za 12,5 kuna, a kod nas je oko 25 kuna. Tu imamo problem', naglasio je Grčić.

Pulišić mu je uzvratila kako su to vrlo paušalne ocjene. Grčićeva tvrdnja izazvala je glasno negodovanje i ostalih predstavnika farmaceutske industrije koji su sjedili u publici.

Mali koraci vs. veliki koraci

U završnoj dijelu sučeljavanja Grčić i Milošević su se 'potukli' sa statističkim podacima.

'Kakav je odnos ova vlada imala prema industriji najbolje pokazuju brojke. Lani je industrijska proizvodnja porasla za 1,3 posto, a u prvih devet mjeseci ove godine za 2,3 posto. Snažno nam raste i izvoz koji je u snažnoj korelaciji s porastom industrijske proizvodnje', nabrojao je Grčić.

Milošević mu je replicirao s negativnim pokazateljima poput toga da nam je obujam industrijske proizvodnje manji nego 2011. godine.

'Rezultati su loši, a vi ih pokušavate zamagliti statistikom. Politika malih i loših koraka dovela nas je na rub provalije. Ako je želimo preskočiti, potreban nam je velik korak ili čak skok', rekao je Milošević.