Koliko god se američki predsjednik Donald Trump trudio prikazati proročanskim spasiteljem Sjedinjenih Američkih Država i njihove ekonomije, a posebno prijateljem i pokroviteljem tamošnjeg biznisa, potezi koje vuče i politike koje provodi uglavnom izazivaju kontroverzne i upitne efekte. To ga, od samog početka mandata, dovodi u konfliktne situacije kako s pojedinim američkim kompanijama i njihovim šefovima, tako i s američkim vanjskotrgovinskim partnerima.

Najnoviji primjer je sukob koji se rasplamsao između Trumpa i legendarnog proizvođača motocikala Harley-Davidsona. Kompanija, sa sjedištem u gradu Milwaukeeju, ovih dana najavila je kako će dio proizvodnje prebaciti u inozemstvo, što je, sudeći po nizu oštrih komentara u društvenim medijima, razbjesnilo predsjednika Trumpa.

Tako se među prijetnjama koje su izašle ispod prstiju američkog predsjednika našla i ona da je to 'početak kraja' Harley-Davidsona, kao i upozorenje da će ih oporezovati 'kao nikad dosad'. Daleko je to od prividne idile koja je krasila odnos Trumpa i Harley-Davidsona prije godinu i pol.

Neposredno nakon početka mandata Trump je u Bijelu kuću pozvao čelnike kompanije, kao i čelnike njenih sindikata. Trump je tada Harley-Davidson proglašavao 'pravom američkom ikonom' i 'jednom od najboljih', a Harley-Davidson je dobro poslužio kao pozadina za fotografije koje su trebale simbolizirati američku industriju.

Puna usta američke industrije bila su predsjedniku Trumpu i kad je prije nekoliko tjedana najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Kanade i Meksika. EU je uzvratio protumjerama uvodeći carine na američke proizvode vrijedne gotovo tri milijarde eura. Na skliskoj cesti se tu našao Harley-Davidson jer su upravo motocikli te kompanije spadali među proizvode na koje je uvedena nova carina.

Prema izjavama koje su došle iz same tvornice, nove carine bi u prosjeku podigle cijenu motocikala za oko dvije tisuće eura po komadu. Kako su Harley-Davidsonovi motocikli u Europi ionako relativno dosta skuplji nego u SAD-u i kako su općenito relativno skupi u odnosu na ostale proizvođače, jasno je zašto se američka kompanija odlučila na potez koji je u konačnici razljutio Trumpa.

Europsko tržište, kao drugo po veličini pojedinačno tržište, vrlo je osjetljivo za Harley-Davidson. Tvrtka više od 60 posto svojih proizvoda prodaje na matičnom američkom tržištu, dok je udio europskog u globalnoj prodaji nešto veći od 15 posto. No za razliku od američkog tržišta, koje je već nekoliko godina u ozbiljnom padu – od 2014. do lani prodaja je smanjena za 15 posto – europska prodaja je relativno stabilna. Lani je prodano tek nešto manje od 40 tisuća motocikala, koliko i godinu prije, a brojke su prethodnih godina bile i niže.

Negativan trend nije ništa novog za Harley-Davidson. Kompanija se nakon ekonomske krize prije deset godina nikad nije uspjela vratiti u zlatno razdoblje iz sredine prošlog desetljeća, kad je godišnje prodavala i više od 300 tisuća motocikala. Lani je prodaja pala na 243 tisuće, a za ovu godinu se predviđa prodaja u rasponu od 231 do 236 tisuća motora. U takvim uvjetima, izazvanim prije svega promjenama na američkom tržištu, Harley-Davidson se trudi ojačati svoju prodaju u inozemstvu, a rast cijena izazvan carinama u tome mu sigurno ne pomaže.

U Harley-Davidsonu su zato izjavili da europske cijene namjeravaju zadržati na istoj razini, ali da će to ove godine stajati dodatnih 30 do 45 milijuna dolara. Kratkoročno, kompanija će to moći podnijeti jer nakon što je Trump krajem prošle godine srezao stopu poreza na dobit s 35 na 21 posto, američke kompanije raspolažu dodatnim sredstvima.

No u Harley-Davidsonu su već ranije najavili da će dio te dodatne dobiti isplatiti dioničarima, dijelom kroz višu dividendu, a dijelom kroz otkup dionica. Za tu namjenu namjeravaju odvojiti oko 700 milijuna dolara. Dionice Harley-Davidsona su proteklih godina uglavnom dobro ocrtavale situaciju u kompaniji. Još prije četiri godine one su se prodavale po gotovo 74 dolara, da bi im vrijednost do danas skliznula za čak 45 posto, na sadašnjih 42 dolara. Prihodi kompanije su sa 6,23 milijardi dolara u 2014. pali na 5,65 milijardi dolara lani, a slično je padala i neto dobit kompanije. U 2014. godini ona je iznosila 845 milijuna dolara, a lani 522 milijuna.

Mada je najnovija najava o prebacivanju dijela proizvodnje u inozemstvo izazvala posebnu pažnju u medijima, to nije bilo prvi put da u Harleyju reagiraju na kontroverze ekonomske politike Donalda Trumpa. Nakon što je Trump povukao SAD iz Transpacifičkog partnerstva (TPP, Trans-Pacific Partnership), glavni izvršni direktor Harley-Davidsona Matt Levatich je lani u svibnju najavio otvaranje tvornice u Tajlandu, što je, prema njegovim riječima, bilo dijelom 'plana B' za kompaniju. Na taj način Harley će izbjeći visoke uvozne carine za Tajland, a može koristiti i povlastice pri izvozu na susjedna tržišta. Osim u Tajlandu, Harley u inozemstvu ima pogone i u Brazilu, Indiji te u Australiji, iako postoje najave da će zatvoriti tu tvornicu.

Uz sve to, Harley-Davidson je još početkom godine najavio zatvaranje tvornice u Kansas Cityju, jedne od tri glavne lokacije koje kompanija ima u SAD-u. Iako su iz Harleyja izjavljivali da pokretanje proizvodnje u Tajlandu nema veze sa zatvaranjem lokacije u Kansas Cityju i da će dio proizvodnje biti prebačen na drugu lokaciju, u saveznu državu Pennsylvaniju, radnici koji su dali izjave medijima sumnjaju u takav ishod. Prema onome što je objavljeno, u Kansas Cityju je bez posla ostalo 800 radnika, ali bi zahvaljujući dodatnom zapošljavanju u Pennsylvaniji konačni neto gubitak trebao biti nešto podnošljivijih 350 radnih mjesta.

Harley-Davidson je kompanija koja ove godine slavi 115. godišnjicu od osnivanja. Koliko god Donald Trump tvrdio da će najava selidbe proizvodnje štetiti ugledu legendarne kompanije, upravo tom najavom Harley-Davidson potvrđuje svoju poziciju kao prava ikona američke industrije i kapitalizma kojoj je primarni cilj profit. Ako nametanje carina i pad prodaje na tržištu ugrožavaju zaradu kompanije i njenih vlasnika, Harley-Davidson u pravom američkom stilu čini sve što mora da bi taj profit nastavio ostvarivati. Ma bila to i selidba proizvodnje u Aziju i time izazvana ljutnja predsjednika države. Odmetnički duh Harley-Davidsona i dalje živi.