Čelnik HUP-a Dalmacije Hrvoje Marušić je naglasio da su hotelijeri inače vrlo često kolateralne žrtve raznih nepogoda i pošasti kao, primjerice, ptičje ili svinjske gripe, najave recesije, svojevremeno rata na Kosovu ili napada 11. rujna na New York i rušenja tornjeva WTC-a. Jozo Tomaš, direktor hotela Park, informirao je prisutne izvjestitelje o gubicima u travnju prouzročenima zatvaranjem zračnog prostora nad Europom.

'Nisu izgubljena imaginarna noćenja, nego već dogovoreni i bukirani posjeti u periodu od 15. do 22. travnja i hotel Park bilježi minus od 20 posto za travanj, a to se ne može nadoknaditi. Hoteli su inače jedini koji u predsezoni i nakon sezone doprinose turističkom prometu', dodao je Tomaš.

Direktor Zračne luke Split Lukša Novak rekao je da je gubitak hrvatskih aerodroma u tom periodu bio 3,5 milijuna kuna, a Croatia Airlinesa 20 milijuna kuna. Splitski aerodrom je imao gubitak od 1,2 milijuna kuna. On je izjavio da je dodatni problem gubitak povjerenja u zračni promet.

Peter Loesch, čelni čovjek hotela Le Meridien Lav, iznio je podatak da je taj visokokategornik imao popunjenost od 100 posto do prekida zračnog prometa. Nakon toga su bila otkazana dva kongresa i direktan gubitak je 600 tisuća kuna. No Loesch je optimist unatoč gubicima jer su najave i dalje dobre. Napomenuo je da problemi s vulkanom nisu jedini ove godine, požalio se i na izuzetno loše vrijeme ove zime, otkazivanje snimanja jednog filma u Splitu od kojeg su puno očekivali, ali i na pad aktivnosti oko Croatia Boat Showa, što je isto tako rezultiralo slabijim rezultatima od planiranog.

Ivo Visković iz hotelijerske tvrtke Blue Sun je upozorio i na pojavu potpune blokade bukinga u danima krize nad nebom Europe. Na kraju skupa je odlučeno da se Vlada RH informira o stanju i minusima aerodroma, avioprijevoznika i hotelijera. Naglašeno je da je vulkan viša sila i nepogoda i tražit će se od Vlade da iznađe model pomoći tom segmentu gospodarstva, koje je konstantno na udaru svih mogućih nedaća i problema i to stoički godinama podnosi. Slično je već učinjeno u Sloveniji, a i u EU-u se razmatraju mjere i planovi za bolje praćenje takvih pojava i pomoć dijelu gospodarstva koje je bilo pogođeno.

Istaknuta je važnost pronalaska modela pomoći i suradnje s Vladom u ovakvim situacijama i zbog toga što se nešto slično može dogoditi i usred turističke sezone, a tada bi posljedice po turizam i hotelijere bile katastrofalne.