Iako su cijene hrane i pića na policama trgovina u prosincu 2022. godine u odnosu na prosinac 2021. u Hrvatskoj porasle 19,7 posto, podaci Europske asocijacije prehrambene industrije i Eurostata pokazuju da za to nije bilo razloga jer su proizvođačke cijene rasle 16,4 posto, što bi značilo da su za oko 20 posto poskupljenja 'odgovorni' trgovci.

Brojni domaći potrošači posljednjih mjeseci stoga su opravdano ljuti, a posebno se to logičnim čini kada pogledamo statistiku za ostale zemlje Unije. Tamo su, naime, mnoge države članice itekako uspjele usporiti inflaciju te spriječiti drastičan rast cijena konačnih proizvoda.

Iako su proizvođačke cijene na razini Unije pod utjecajem rasta ulaznih inputa (troškovi energije, transporta, papira, ambalaže, radne snage i ostalih faktora) u istom mjesecu rasle 20,1 posto, rast cijena hrane i pića u trgovinama ostao je ispod tog iznosa, na 18,2 posto, a statistika pokazuje da su brojne druge europske države rast cijena hrane i pića uspjele održati ispod rasta proizvođačkih cijena.

Poput, primjerice, Belgije u kojoj su proizvođačke cijene rasle 25,6 posto, a potrošačke 15,7 posto, Francuske koja je usprkos rastu cijena proizvođača od 19,7 posto, rast konačnih cijena obuzdala na 13,1 posto, Njemačke u kojoj su te dvije stavke otprilike na istoj razini, ili Italije u kojoj su proizvođačke cijene rasle 16,7 posto, ali cijene u trgovinama 13,3 posto.

Hrvatska nije iznimka, ali je peta najgora u EU po rastu potrošačkih cijena većem od proizvođačkih. Kada je u pitanju energija, podaci udruge navode da su u prosincu 2022. proizvođačke cijene krutih goriva porasle 8 posto u odnosu na godinu ranije, dok su cijene goriva u EU pale za pet posto, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.