Hrvatska ima veći BDP od pet zemalja Europske unije - Litve (62 posto od prosjeka EU-a), Latvije (57 posto), Poljske (56 posto), Rumunjske (47 posto) i Bugarske (41 posto).

Od 12 novih članica EU-a ispred Hrvatske su Mađarska (64 posto), Estonija (67 posto), Slovačka (72 posto), Malta (76 posto), Češka (80 posto), Slovenija (91 posto) i Cipar (96 posto).

Hrvatski BDP po glavi stanovnika, iskazan prema standardima kupovne moći, 2006. iznosio je 57 posto od prosjeka EU-a, 2007. godine 60 posto, a 2005. bio je točno na polovici (50 posto).

Eurostat je objavio podatke za 27 zemalja članica, tri zemlje Europskog ekonomskog prostora (Norvešku, Švicarsku, Island) kandidatske zemlje (Hrvatsku, Makedoniju i Tursku) i četiri države zapadnog Balkana (Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Albaniju).

Turski BDP iznosi 46 posto, a makedonski 33 posto od europskog prosjeka. Crna Gora je na 43 posto, Srbija na 36 posto, Bosna i Hercegovina na 31 posto i Albanija na 26 posto.

BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći u Europskoj uniji varira od 41 posto u Bugarskoj do 276 posto od prosjeka u Luksemburgu

Tako visoki BDP u Luksemburgu dijelom se objašnjava velikom brojem radnika koji tamo rade i pridonose BDP-u, ali nisu luksemburški rezidenti, nego žive u okolnim zemljama.

Na drugom je mjestu Irska sa 135 posto, zatim slijede Nizozemska sa 134, Austrija 123, zatim Danska i Švedska s po 120 posto. Slijede Velika Britanija, Finska, Njemačka, Belgija i Francuska. Najbliži prosjeku je talijanski BDP koji iznosi 102 posto.