Dio građana razočaran je što prilikom podizanja eura na bankomatima on izbacuje stare novčanice u opticaju i po nekoliko desetaka godina, jer očekuju nove hrvatske euronovčanice, no one ne postoje. Hrvatska je iskovala eurokovanice s poznatim nacionalnim obilježjima koje se moglo kupiti u početnim paketima, ali o hrvatskim novčanicama nikada nije bilo riječi
Na nacionalne eurokovanice ima pravo svaka zemlja članica, ali i ranije iskovane kovanice eura koje su važeće platežno sredstvo u eurozoni postaju jednakopravno platežno sredstvo i kod nas, bez obzira na zemlju porijekla. Novčanice eura pak su uvijek iste, izdaje ih Europska središnja banka, a na njima je potpis isključivo guvernera ESB-a, piše Aneli Dragojević Mijatović, novinarka Novog lista.
Sve te novčanice koje su bile u opticaju i prije nego je Hrvatska ušla u eurozonu sada su naše, 'uvezli' smo ih kako bismo ih koristili kao svoj novac, no ne tiskaju se kod nas niti su ikako nacionalno obilježene.
Iz HNB-a su za Novi list potvrdili da ne postoje 'hrvatske" ili 'njemačke' euronovčanice, već da se iste novčanice upotrebljavaju na nivou čitavog europodručja, u 24 zemlje. Pri tome je važno napomenuti da postoje dvije serije euronovčanica. Prva se sastoji od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), dok druga ima apoen manje jer se novčanica od 500 eura više ne tiska, no i dalje je važeće platežno sredstvo.
'Bez obzira na seriju, svaki apoen euronovčanice vizualno je prepoznatljiv po dominantnoj boji i arhitektonskom motivu. Na svakoj novčanici potpis je prvog predsjednika Europske središnje banke Willema F. Duisenberga, drugog predsjednika ESB‑a Jean‑Claudea Tricheta, trećeg predsjednika ESB‑a Marija Draghija ili sadašnje predsjednice ESB‑a Christine Lagarde', objasnili su iz HNB-a.
Obje serije euronovčanice su jednako valjanje i zakonsko sredstvo plaćanja u svim članicama europodručja. Za potrebe opskrbe u 2022. i 2023., Hrvatska narodna banka posudila je 346 milijuna novčanica serije Europa. Hrvatskih eurokovanica otkovano je 405 milijuna komada te se njima može od 1. siječnja plaćati u svim zemljama u kojima je euro službena valuta, no isto tako se u Hrvatskoj može plaćati svim kovanicama drugih zemalja europodručja.
Za potrebe predopskrbe također je dodatno nabavljen 181 milijun kovanica iz dvije države članice europodručja. I zato je moguće da vam bankomat izbaci zgužvanu novčanicu, ili da vam u dućanu izvrate kovanicama koje na sebi nemaju hrvatske motive, no i starim novcem i kovanicama bez Nikole Tesle, dokle god su ispravni euri, može se plaćati u svim zemljama u kojima je valuta euro.