Energetska tranzicija podrazumijeva prelazak na niskougljične izvore energije, ali i to da je prelazak na održivije izvore energije participativan, pravedan i inkluzivan. Kako bi se osigurala osjetljivost procesa tranzicije na društvene nejednakosti u svijetu, a posebice u EU-u, sve su glasniji zahtjevi za uključivanjem politika u suzbijanje energetskog siromaštva u nacionale strategije energetske tranzicije
Pravedna energetska tranzicija bila je tema na konferenciji 'Nevidljivo lice energetskog siromaštva – ženska perspektiva' u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s portalom ZGRADOnačelnik.hr., a o njoj su raspravljali Sunčana Glavak (HDZ/EPP), zastupnica u Europskom parlamentu, Ivan Ivanković iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba te Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.
vezane vijesti
Eurozastupnica Sunčana Glavak istaknula je kako trava nije uvijek zelenija kod susjeda te da je državni intervencionizam u cijene struje bio neminovan u posljednjih godinu dana. 'Imamo jednu od najnižih cijena energenata i računa. Da nije bilo Vladinih mjera, došlo bi do poskupljenja energenata od 400 do 500 posto', istaknula je Glavak, dodavši da nam je na ruku išla i relativno blaga zima ove godine. Naglasila je i kako se zbog visokih cijena energenata u cijeloj Europi održavaju prosvjedi, što znači da situacija drugdje nije bolja nego u Hrvatskoj.
'Socijalni fond za klimatsku politiku je pred realizacijom, odluka je donesena u srpnju prošle godine. Za Hrvatsku će biti na raspolaganju 1,4 milijardi eura, a do 2027. 16,4 milijarde eura. Taj socijalni fond bi trebao između ostalog doprinijeti umanjenju energetskog siromaštva', ističe te dodaje da su u ovom kontekstu posebice pogođene žene jer su manje plaćene.
Kako kaže, Europska unije je u kontekstu energije, napravila iskorak svojom odlukom o zajedničkoj nabavi energenata, ali da istovremeno mora voditi računa o tome da tržište ostane konkurentno. Ukazala je na UN-ove podatke o budućnosti položaja žena u društvu, koji pokazuju da će biti potrebno 286 godina kako bi se zatvorile praznine u pravnoj zaštiti žena, 40 godina kako bi se izjednačila participacija žena u političkom prostoru, a 140 godina za ravnopravnu zastupljenost na pozicijama moći.
Ivanković je komentirao energetsku tranziciju Grada Zagreba, koji je prošli tjedan na tom polju napravio, kako kaže, značajan iskorak. 'Mi smo u fazi zagrijavanja što se tiče energetske tranzicije. Usvojili smo Program suzbijanja energetskog siromaštva koji na jednom mjestu strukturira tu temu na području Zagreba. Dokument je razradio niz mjera kojima će se ciljano pomagati građanima, a fiskalni transferi trebali bi se događati od 2024. pa nadalje', rekao je Ivanković.
Dražen Jakšić ukazao je na velik problem nedostatka radne snage kojom bi se mogla provesti potrebna energetska tranzicija. 'Prije ove krize računali smo da će nam do 2050. godine biti potrebno 120 milijardi eura za energetsku tranziciju, no sad je taj iznos puno veći. Trećina dobivenog novca potrošit će se na privatnu imovinu i višestambene zgrade, a najveći dio sredstava treba potrošiti na obnovu već postojećeg fonda zgrada. Ključan je izazov da se mobilizira puno veći broj radnika koji bi obavljali složenije procese obnove. Novaca ima, ali nedostaju nam radnici', kazao je.
Ivanković pak ističe kako nema dojam da je energetska tranzicija još uvijek prioritet u našem sustavu. 'Unatoč Repower EU-u, Vladinim mjerama, rat u Ukrajini, još uvijek nema sustavnog pristupa ovoj temi. Potrebno je više kohezije, radne snage i intervencije u sustav', kazao je. Istaknuo je kako je potreban svojevrsni 'Marshallov plan', koji bi objedinio više struka i sustavno pristupio ovom problemu.
Jakšić je dodao kako se unatoč svim izazovima energetska tranzicija 'ipak kreće'. 'Pomaci su vidljivi. Naš porast u udjelu obnovljivih izvora energije je jedan posto godišnje. A velik pomak smo napravili i s vjetroelektranama', ističe. Kako kaže, sada prioritet moraju biti solarni krovovi te iskorištavanje geotermalne energije. 'Naš panonski bazen ima puno veći potencijal nego većina Europe, a priobalni gradovi mogu koristiti energiju mora putem toplinskih pumpi za grijanje i hlađenje', dodao je Jakšić, istaknuvši kako smatra da ćemo bez obzira na provedbene probleme s kojima se suočavamo ipak uspjeti u energetskoj tranziciji.
Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.
