Vodik je gorivo koje bi u budućem energetskom sustavu, 100 posto baziranom na obnovljivim izvorima energije, trebalo imati značajnu ulogu. Tehnologije proizvodnje, skladištenja i korištenja vodika se istražuju već desetljećima, neke su već u komercijalnoj primjeni poput automobila dok su u druge u pokaznoj primjeni poput autobusa kamiona vlakova, a u zadnje vrijeme i brodova pa čak i zrakoplova.

EU je donijela Strategiju za vodik kojoj je cilj stvoriti uvjete za masovnu primjenu vodika. Strategija predviđa do 2030. investicije za izgradnju 40 GW elektrolizatora, dodatne kapacitete solarnih i vjetroelektrana koje bi proizvodile električnu energiju za te elektrolizatore, te investicije u transport, skladištenje i distribuciju vodika uključujući i punionice vodika, u iznosu od 309 do 447 milijardi eura. Nadalje, vodik pruža mogućnost skladištenja velikih količina energije na duži rok (nekoliko dana do nekoliko mjeseci) i tu može imati prednost nad baterijama za spremanje viškova energije iz solarnih sustava.

Hrvatska Vlada, istaknuo je prof.dr.sc. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, donijela je u veljači ove godine Odluku o pokretanju postupka izrade Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine te je u tijeku izrada prijedloga Hrvatske strategije za vodik.

Govoreći o ulozi vodika u hrvatskoj energetskoj tranziciji naglašeno je kako on povećava primjenu i integraciju obnovljivih izvora energije, omogućuje integraciju sektora (transport, industrija), služi kao spremnik energije, pomaže dekarbonizirati promet, ali i industrije kao gorivo ili sirovina.

Tako INA već radi na pripremi, rekao je Tomo Galić iz INA-e, za uvođenje vodika u transportni sektor.

'Vidimo vodik kao priliku, zbog zaštite okoliša doći će svakako do smanjenja potražnje za dizelskim gorivima i u tim smislu gledamo kako da paralelno ponudimo alternativno obnovljivo gorivo, odnosno vodik', istaknuo je Galić.

Iva Ridjan Skov, mlada hrvatska znanstvenica, profesorica na sveučilištu u Kopenhagenu, koja se specijalizirala za vodik, naglasila je kako je Danska pak primjer zemlje s uspješnom energetskom tranzicijom.

'Danska ima 40 godina efikasnog energetskog planiranja, velik je proizvođač obnovljivih tehnologija, bave se gorivima koja nastaju konverzijom vodika u tekuća i plinovita goriva. Do 2030. godine Danska bi trebala na 70 posto smanjiti udio emisija CO2', rekla je Ridjan Skov dodajući vodik u Danskoj ima ulogu u dekarbonizaciji u prometnom sektoru.

'Strojarstvo-od izazova do rješenja' ovogodišnji je moto 7. Dana koji do petka, 24. rujna okupljaju brojne stručnjake iz sektora strojarstva, ali i profesore i studente tehničkih i ostalih srodnih i interdisciplinarnih studija, a konferenciju je otvorio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darko Horvat.