analiza intercapitala

Kako se u Hrvatskoj zahuktala inflacija? Izračunali smo koji su proizvodi najviše poskupjeli i koliko je vrijednosti izgubio novac

Bionic
Reading

Kako smo pod utjecajem visoke inflacije, analitičari InterCapitala odlučili su analizirati rast razina cijena u Hrvatskoj za određene kategorije roba te prikazati kumulativni rast razine cijena u odnosu na period prije nego što je inflacija dosegnula povišene razine

Dvoznamenkasta inflacija trenutno je prisutna u manje-više cijeloj Uniji. Sukladno tome, odlučili smo vam izdvojiti rast razine cijena u Hrvatskoj za nekoliko potkategorija hrane kao što su kruh, meso, mlijeko i jaja. Nadalje, inflaciju smo stavili u širu perspektivu jer se zadržala iznad prihvatljivih razina.

Uzevši navedeno u obzir, naglašavamo da je inflacija tema koja može pokrenuti beskrajne rasprave što se mogu nastaviti unedogled. To je vrlo komplicirana tema s nebrojenim implikacijama, tj. stvarima o kojima ovisi te stvarima koje ovise o samoj inflaciji. Zagrepst ćemo po površini te složene pojave, no u ovom blogu fokusirat ćemo se 'samo' na ono što se dogodilo te koje su kategorije najviše porasle u razini cijena.

Prije svega, podsjetimo na trenutnu razinu hrvatske inflacije. Više detalja o tome možete pročitati ovdje. Općenito, vrijedi naglasiti da je prosinac bio prvi mjesec s padom razine cijena na mjesečnoj bazi - što konačno pokazuje da se daljnji rast inflacije zaustavlja. Nadalje, s novom valutom pod ECB-om, siječanj je bio prvi mjesec u kojem je Državni zavod za statistiku već objavio preliminarne podatke o inflaciji. Siječanjska inflacija iznosila je nula posto na mjesečnoj bazi, a to je stvar koju treba naglasiti.

Sada samo malo zagrebimo po površini analizirajući zašto inflacija može biti nezgodna i zašto je vrlo kompleksna pojava ako se sagleda površno.

Inflacija je općenito poznata kao povećanje opće razine cijena dobara i usluga u gospodarstvu (za širu javnost to se prevodi kao 'inflacija znači da novac gubi na vrijednosti'). No budimo konkretni. Rekli smo da je inflacija porast opće razine cijena. Sukladno tome, sadašnja opća razina cijena već je važan faktor u izračunu inflacije koji lako može proći ispod radara. Podsjetimo, ona nije jednaka općoj razini cijena, već njezinom porastu. Dakle, s tim rečenim, prijeđimo na stvar. Prošlog tjedna objavljena je prva brza procjena hrvatskog CPI-a u iznosu od 12,7 posto na godišnjoj razini, a na mjesečnoj razini ostao je stabilan. No što nam zapravo govori spomenuta inflacija od 12,7 posto? Da su cijene na godišnjoj razini, naravno, porasle za 12,7 posto. No na cijene u siječnju 2021. (s kojima uspoređujemo) već je utjecala viša jednoznamenkasta inflacija.

Sukladno tome, odlučili smo vam predstaviti koliko su cijene porasle otkako se inflacija uzdigla na razine iznad onih koje možemo smatrati prihvatljivima kako bismo vam zapravo predstavili brojke koje bi nešto značile i dali vam točnu sliku, a ne samo rekli da 'inflacija iznosi 12,7 posto na godišnjoj razini'. Konkretno, u ovom mjesecu spomenuta preliminarna inflacija za siječanj 2023. iznosi 12,7 posto. No to znači da su cijene porasle za 12,7 posto nakon što su već bile više za 5,7 posto na godišnjoj razini u siječnju 2021., što znači i da je ukupni porast cijena veći od 'samo 12,7 posto' ako ga usporedimo sa siječnjem 2020., periodom u kojem se inflacija zapravo počinje javljati na višim razinama.

Stoga, da jednostavno zaključimo, odlučili smo vam predstaviti koliko su cijene porasle od početka visoke inflacije s ciljem da pokažemo da su sveukupna poskupljenja - značajna. Za to smo koristili prosječnu godišnju inflaciju za navedeno razdoblje.

Kako bismo to raščlanili, odlučili smo istaknuti rast cijena određenih prehrambenih kategorija kao što su kruh, meso, jaja itd. Smatramo da su promjene cijena za te kategorije vrlo informativne za pojedince kako bi dobili dojam o dinamici razvoja cijena. Štoviše, te kategorije čine relativno viši udio u dohotku potrošača s nižim dohotkom u apsolutnom iznosu. Za navedeno smo koristili podatke Eurostata, a koje je počeo objavljivati ​​tek ovog mjeseca.

No napominjemo da se ovaj izračun promjena cijena razlikuje od izračuna za hrvatski CPI, jer Eurostat koristi harmonizirani indeks potrošačkih cijena s ciljem usporedivog kretanja cijena u cijeloj Uniji i eurozoni, a Državni zavod za statistiku koristi vlastitu metodu i košaricu dobara za izračun našeg CPI-a. Tako u nastavku možete vidjeti promjene cijena u nekoliko odabranih kategorija.

Usporedili smo najnovije podatke za prosinac 2022. s prosincem 2020., dakle s podacima prije nego što je inflacija uzela danak. Primjećuje se da su najveća zabilježena poskupljenja zabilježena kod jaja, kao što se već moglo vidjeti u medijima u prethodnom mjesecu, a navedeni rast cijena iznosio je 69,1 posto od početka inflacije. Slijedi krumpir s rastom cijena od 60,4 posto. Nadalje, kruh i šećer su zabilježili porast od 48,6 posto dok je kategorija mlijeko, sir i jaja porasla za 42 posto. Sve u svemu, hrana kao cijela kategorija porasla je za 29,9 posto. Također, htjeli smo naglasiti da su, nažalost, i vino i pivo doživjeli dvoznamenkast rast cijena od 23,9, odnosno 11,1 posto.