Unatoč dvoznamenkastom rastu cijena, konzumacija i dalje blago raste što daje razloga za optimizam u pogledu hrvatske maloprodaje, ali, što je i važnije, kupovne moći građana, navodi se u priopćenju objavljenom u petak.

U devet mjeseci ove godine robu široke potrošnje plaćali smo 16 posto više nego u prvih devet mjeseci 2022., neprehranu 17 posto, a prehranu 15 posto više, navodi se u analizi.

Ukupni financijski rezultat hrvatske maloprodaje je "plus 17,5 posto", što također ukazuje na to da je i konzumacija (količinska prodaja) veća 1,5 posto nego u istom razdoblju lani.

Od početka godine najviše je poskupjelo smrznuto povrće, za 40 posto. Slijede jaja s rastom cijena od 38 posto te šećer s rastom od 33 posto.

U analizi se navodi kako se podaci odnose na procjenu prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za oko 150 kategorija, za razdoblje listopad 2022. - rujan 2023., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2023. – rujan 2023., za prehranu i neprehranu.

Prehrana (oko sto kategorija u ukupnoj "košarici") raste 18 posto na godišnjoj razini, a 17 posto od početka godine. Količine su podjednako rasle na godišnjoj razini i od početka godine - 2 posto, dok su cijene prosječno više za 15 posto.

Trgovačke robne marke (TRM), kako se navodi, su na godišnjoj razini vrijednosno rasle 16 posto, uz količinski pad od dva posto, a brendovi imaju rast 18 posto, i s porastom konzumacije od četiri posto.

Neprehrana (50-tak kategorija u ukupnoj "košarici") u zadnjih godinu dana raste 17,5 posto, a od početka godine 18 posto dok su količine u oba slučaja veće za jedan posto. Cijene su od početka godine veće za 17 posto.

I u neprehrani su TRM od početka godine vrijednosno rasle u manjoj mjeri od brendova (17 posto TRM, a 19 posto brendovi), dobrim dijelom i zbog manjeg rasta cijena (TRM od početka godine prosječno 13 posto, a brendovi 21 posto.