S tim se problemom u koštac uhvatilo Visoko učilište Algebra te je već godinama usmjereno na internacionalizaciju i privlačenje stranih studenata, a samim time i dovođenje budućih kvalificiranih zaposlenika. Unatoč negativnim demografskim trendovima, Algebra iz godine u godinu bilježi sve veći interes i kontinuiran rast broja upisanih brucoša.

'Pozitivan trend zadržali smo i ove godine te očekujem da bismo mogli doći do 450 upisanih studenata, što je za 15 posto više nego lani. Taj rezultat još je bolji ako osvijestimo to da u Hrvatskoj imamo nikad manje maturanata, da su generacije sve manje, ali i da je manje zainteresiranih za upis visokog obrazovanja. No mi smo unatoč tome uspjeli zadržati pozitivan trend. Zahvaljujući strategiji koju smo davno zacrtali, godinama ostvarujemo kontinuirani rast, a ove godine čak i iznadprosječan', kaže nam Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebra Grupe koji je osnovao Algebru prije više od 20 godina s Hrvojem Josipom Balenom i Mislavom Balkovićem. Osim osnivača, oni su bili prvi predavači na temama primjene informacijskih tehnologija te su krenuli gotovo od nule, no s puno entuzijazma, volje i hrabrosti.

S Dominkovićem smo razgovarali o obrazovnom sustavu u Hrvatskoj, mogućnostima koje nosi cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih, izazovima i prilikama na tržištu rada, kako Algebra privlači strane studente i istovremeno promiče Hrvatsku, ali i čega najviše nedostaje u visokom obrazovanju te obrazovanju odraslih.

Visoko učilište Algebra očekuje stotinjak stranaca na ukupni broj od 1600 studenata na svim godinama i studijima. Dominković kaže da ta brojka – premda skromno – ipak lagano raste, u čemu ih nije zaustavila ni korona.

'Zadržali smo kontinuitet, a osim što stranim studentima nudimo da dođu kod nas na cijeli studij ili bar na jednu studijsku godinu, omogućujemo im sudjelovanje na našim kraćim programima – međunarodnim ljetnim i zimskim školama. Riječ je o izvedbi jednog kolegija za koji dobivaju ECTS bodove, u što ukomponiramo upoznavanje hrvatske kulture, tako da ih vodimo na kulturne događaje, na more, organiziramo prateće zabavne sadržaje da dožive Hrvatsku kroz studij, ali da vide i druge važne značajke kojima se Hrvatska može pohvaliti', ističe Dominković.

Potiču studentski turizam, a isto traže od Ministarstva turizma

Čak i za vrijeme pandemije održavali su ljetne i zimske škole, doduše online. Iako strani studenti nisu mogli doći ovamo, zadržan je kontakt s partnerima, stranim sveučilištima koja su upućivala svoje studente i bili su, tvrdi Dominković, iznimno zadovoljni kvalitetom online programa.

'Nastavnički dio odradili smo vrlo kvalitetno. Općenito, imamo puno iskustva u provođenju nastave online pa nas pandemija nije iznenadila, a studenti su bili zadovoljni. Isti partneri poslali su i ove godine svoje studente, što znači da su im se svidjele online ljetna i zimska škola. Preko studenata koji prođu naše međunarodne škole za nas čuju i drugi studenti koji su zainteresirani doći u Algebru. Pokrenuli smo i takozvani studentski turizam jer strane zemlje, primjerice Sjedinjene Države, vole svoje studente voditi na studijska putovanja i to ne između dva semestra, za vrijeme praznika, već i u sklopu semestra. Već imamo nekoliko grupa sa svjetskih sveučilišta iz SAD-a i Francuske koje su boravile na studijskim putovanjima u Hrvatsku u trajanju do tri tjedna i odradile formalni dio s kolegijima. Uz nastavu i vježbe, osigurali smo im posjet uspješnim hrvatskim uspješnim tvrtkama, poput Rimac automobila i Infobipa. Želimo studentima i svijetu pokazati da Hrvatska nije samo lijepo more, već da imamo i vrhunske obrazovne institucije i tvrtke u kojima se na globalnoj razini rade fantastične stvari. To je naš dodatni doprinos promociji hrvatskih tvrtki, kao i privlačenju stranih talenata', pojašnjava naš sugovornik.

Stoga propagiraju poruku Live and Learn in Croatia, a pokrenuli su i dijalog s Ministarstvom turizma, jer smatraju da bi najefikasniji način bio koristiti uhodane kanale destinacijske promocije i da bi ovakve inicijative trebale pomagati svim hrvatskim obrazovnim institucijama i tvrtkama koje vape za ljudima.

'Kao nacija smo još uvijek dosta zatvoreni. U Algebri potičemo naše studente da odu u inozemstvo na godinu dana, jer to je razmjena ideja, kao i iskustvo i znanje iz inozemstva. Student može 'pokupiti' pokoji pozitivan primjer i donijeti u Hrvatsku neko novo saznanje, što je za našu naciju jako važno. No još uvijek je prisutna svojevrsna zatvorenost, kao moguća posljedica mentaliteta ili pak osjećaja 'male nacije'. Naše globalno uspješne i prepoznatljive kompanije potvrđuju da nismo 'mali', a naš je intelektualni potencijal bolji nego u mnogim drugim zemljama. Sve je više stranih kompanija koje otvaraju urede u Hrvatskoj i ovdje zapošljavaju IT kadrove, i to ne samo zato što smo jeftiniji, nego i jer imamo intelektualni kapital i neke kulturne tekovine i tradiciju koje su puno bliže Europi i SAD-u. Upravo su to vrijednosti zbog kojih smo mnogima postali zanimljivi', ističe Dominković.

'Odbijamo strane studente dokumentacijom i procesima koji nisu digitalizirani, presporo napredujemo'

No činjenica je da i dalje ne stojimo najbolje kad je riječ o privlačenju stranih studenata, premda se nedavno počelo ozbiljnije gledati na to tržište. Pritom naš sugovornik navodi da kod privatnih i stranih sveučilišta u Hrvatskoj već postoji 80-ak studijskih programa na engleskom i drugim jezicima, što je primarno za njihovo privlačenje.

'Imamo dobru predispoziciju, no još uvijek smo u povojima. Tek 1000 stranih studenata studira u Hrvatskoj, što je vrlo malo. Činjenica je da se stranim studentima nudi više izazova nego pogodnosti. Imate neugodnu situaciju da strani student kad dođe studirati kod nas mora imati isključivo HZZO-ovo zdravstveno osiguranje da bi ostvario sva studentska prava i, osim samog osiguranja, platiti upisninu od skoro tisuću eura! Ovo se konkretno tiče rada putem ugovora sa SC-om, koji je u koliziji sa Zakonom o strancima. To znači da strani student, kad dođe u Hrvatsku, kreće s minusom, jer kad dođe ovamo, odmah mora platiti oko 1000 eura za zdravstveno osiguranje, a dalje svaki mjesec po 50 eura. To su sve mladi ljudi koji su uglavnom zdravi, a takav pristup je otežavajući.

Uz kvalitetu studijskog programa, student prati troškove života, mogućnost zapošljavanja i studentskih poslova i na temelju tih parametara odlučuje gdje će studirati. Tu zapinjemo, ali i na proceduri dobivanja vize, jer svi studenti koji dolaze izvan Europske unije moraju dobiti studentsku vizu za tako dug boravak u zemlji, a on je inače ograničen na tri mjeseca. Ta je procedura dugotrajna i zahtjevna jer proces odobravanja uključuje ministarstva vanjskih i unutarnjih poslova te konzularna sjedišta, kojih nema dovoljno. Također, proces nije digitaliziran i dokumentacija cirkulira običnom poštom. Takve stvari odbijaju strane studente jer im se nude i druge zemlje s fantastičnim pristupom i jednostavnim procedurama. Možemo reći da presporo napredujemo i tu ima još puno posla koji treba jako brzo obaviti', kaže Dominković.

'Želimo biti najkvalitetniji'

U Algebru stižu studenti iz cijelog svijeta, a uz europske zemlje, sve više ih je iz Indije, Kine, Južne Amerike, Afrike, Indonezije i Nepala. S potonjima Algebra ima posebnu komunikaciju, kaže Dominković.

'Skuplje je živjeti i studirati primjerice u Londonu i Parizu pa je to naša prednost, ali ne zaostajemo ni s programom koji nudimo na fakultetu, što smo i dokazali u više navrata jer smo jedina institucija u Hrvatskoj čije je programe i kvalitetu rada akreditirala nizozemska agencija, još prije nego je akreditacija visokoškolskih ustanova krenula u Hrvatskoj. A onda smo, na svim akreditacijama u Hrvatskoj koje je vodila hrvatska akreditacijska agencija, postizali najbolje rezultate ili dijelili prvo mjesto.

To je naša odrednica: želimo biti najkvalitetniji jer samo tako možemo privlačiti i hrvatske i strane studente. Uz to smo od početka u utakmici s javnim sveučilištima, u principu besplatnima za studente. Algebra nije besplatna, ne dobivamo subvenciju države za naše studije i studiranje. Uz projekte koje radimo s gospodarstvom, specijalistička usavršavanja i izdavaštvo, živimo od školarina studenata pa se, da bismo bili prvi izbor, moramo istaknuti kvalitetom i razlikom u pristupu te dati dodatnu vrijednost u odnosu na ono što je standard u Hrvatskoj. Zato od početka postavljamo vrlo visoke kriterije po pitanju kvalitete koju želimo postići. Na taj način možemo biti konkurentni, posebno u privlačenju stranih studenata. To dokazujemo i kroz razna partnerstva', ističe Dominković.

Algebra i Goldsmiths omogućili hrvatsku i britansku diplomu

Jedno od partnerstva koje se ističe ono je s francuskom školom računarstva EPITECH, s kojom je Algebra kreirala studijski program na diplomskoj razini za internet stvari (IoT) i umjetnu inteligenciju. Riječ je o dvogodišnjem studiju koji je prošao međunarodnu akreditaciju, a funkcionira tako da studenti jednu godinu provedu u Hrvatskoj, a jednu u Francuskoj. 'Grupama studenata koji dođu ovamo pokazujemo da radimo na svjetskoj razini', ističe Dominković.

Jedno od važnijih partnerstva ono je s Goldsmithsom, University of London, jednom od najstarijih sastavnica londonskog sveučilišta koje je na listi 500 najboljih na svijetu. Prošli su kod njih vrlo strog akreditacijski postupak, što znači da student koji u Algebri odabere neki od preddiplomskih ili diplomskih studija može cjelokupnu nastavu polaziti u Zagrebu i na kraju steći dvije diplome – hrvatsku i britansku. Svi studiji se, uz hrvatski, provode na engleskom jeziku, što je bio jedan od uvjeta za dobivanje Goldsmithsove akreditacije. Studiranje u smjeru stjecanja dviju diploma nešto je skuplje, no Dominković ističe da je to u percepciji stranih, ali i domaćih studenata, još uvijek znatno povoljnije od života i studiranja u Londonu.

'Naše smo programe akreditirali i podigli ih na svjetsku razinu, kako se to radi u Goldsmithsu, kamo moramo slati rezultate svih ispita da bi oni proveli kontrolu i evaluaciju', navodi Dominković. Zadovoljni su suradnjom, a otvoreno kažu da su za akreditacijski postupak koji su prošli trebali puno raditi, no i da su pritom ispunili važan prošlogodišnji cilj. 'Sad krećemo s prvim studijima i studentima koji idu po tom programu. Čak 20 posto prijavljenih studenata u ljetnom roku odlučilo se za studije koji provodimo u partnerstvu s Goldsmithsom', kaže Dominković.

Velik potencijal kreativne industrije

Neizostavan je pritom potencijal rasta i zapošljavanja u hrvatskom tehnološkom i kreativnom sektoru do 2030. Dominković navodi da u Hrvatskoj tek 4,4 posto diplomanata diplomira u tehničkom području.

'U Algebri imamo inženjerske programe, ali i programe za kreativnu industriju, poput digitalnog dizajna i digitalnog marketinga, ujedno najbrže rastuće studijske programe. Mislim da nam po nekom apsolutnom broju treba više kreativaca sa specijalističkim i specifičnim znanjima', kaže Dominković. Očekuje se da će nedostajati ljudi u specijalističkim znanjima primjene računala u nekom drugom području koji nije 'core IT'. 'Znamo da nam i u tom dijelu nedostaje ljudi, no kako se sve digitalizira i nastavit će se digitalizirati još više, u svim profesijama morate imati specijalističko znanje u primjeni računala, kao što primjerice farmaceutima treba znanje o umjetnoj inteligenciji', navodi Dominković.

Prate potrebe tržišta, a njihovi predavači konstantno se educiraju

Ističe i da u svim područjima prate zahtjeve gospodarstva, kao i razvoj tehnologija. Dominković pritom navodi da značajan udio njihovih predavača radi u industriji pa su u toku s promjenama, a redovito sudjeluju i na stranim konferencijama te se dodatno educiraju i prate tehnološke novosti.

'Naši su predavači certificirani od softverskih vendora koji usklađuju certifikaciju kako izbacuju nove programe i softvere. Kroz certifikaciju predavača dokazujemo da smo u trendu i pratimo najnovija zbivanja, komuniciramo s gospodarstvenicima, imamo gostujuća predavanja stručnjaka iz specifičnih područja gospodarstva. U sklopu Algebra LAB-a pokrećemo razne projekte, najviše u području podatkovne znanosti i umjetne inteligencije. Riječ je o istraživačkim projektima koji omogućuju da se od podataka koji se prikupljaju iz nekih drugih razloga naprave novi proizvod i nova usluga s komercijalnom vrijednosti na tržištu. Tu su dakle i istraživanja u kojima sudjeluju naši stručnjaci koji prate trendove, a zatim ih implementiramo u nastavi. Studij s EPITECH-om naš je prvi studijski program koji smo razvili za IoT i umjetnu inteligenciju. Bilo je tu razmjene znanja, uz suradnje i posjete stručnjaka, te je napravljen prema potrebama svjetskog tržišta', pojašnjava nam Dominković.

Kad je riječ o visokoškolskom obrazovanju, u Algebri stavljaju velik naglasak na praktična znanja. U sklopu studijskog programa studenti moraju odraditi praksu od četiri tjedna u nekoj tvrtki. Vode računa o tome da se napravi program prakse, da student dobije dediciranog mentora, ali i da se ažurno prati njezina provedba. Dominković tvrdi da poslodavci vrlo rado primaju njihove studente.

'Tvrtke imaju priliku kroz praksu upoznati studente, vidjeti što znaju i kako se snalaze pa oni često u istoj tvrtki ostaju raditi određene studentske poslove. Održavaju tako vezu sa studentima kako bi ih, čim diplomiraju, mogli zaposliti. Potražnja za IT kadrom u Hrvatskoj i svijetu je velika, puno veća od ponude. Za poslodavce je suradnja s nama kanal kroz koji dolaze do kvalitetnih kadrova.

'Nema potrebe da ih šest mjeseci priučavaju tehnologiji i metodologiji, jer mi upravo metodologiju koja se koristi implementiramo u nastavne procese. Naši studenti se vrlo uspješno zapošljavaju i u hrvatskim jednorozima i globalnim divovima poput Googlea ili Microsofta. Dobar dio njih počinje raditi već tijekom studija, a čak 96 posto Algebrinih studenata dobiva posao unutar tri mjeseca od stjecanja diplome', ističe Dominković.

Algebrin kampus u Zagrebu najveća je privatna investicija u visoko obrazovanje u Hrvatskoj

Skok u broju upisanih studenata između ostalog je posljedica novog, modernog kampusa, a koji predstavlja najveću privatnu investiciju u visoko obrazovanje ikada u Hrvatskoj. Algebra je novim kampusom, kako ističu njezini osnivači, postavila 'čvrste temelje za provedbu razvojne strategije koja do 2026. godine podrazumijeva gotovo 70 posto više upisanih studenata, njih 2300, među kojima i 500 studenata iz inozemstva. U gotovo četvrt stoljeća postojanja Algebrine programe je završilo više od 150.000 pojedinaca, a novi, moderno uređeni, multidisciplinarni prostor budućim generacijama polaznika osigurat će najsuvremenije uvjete školovanja po međunarodnim standardima', istaknuli su ranije.

Dominković nas je i proveo kroz kampus koji čini 35 predavaonica s imenima inovatora i znanstvenika poput Nikole Tesle, Ruđera Boškovića, Slavoljuba Penkale, Ivana Vučetića... Usto je tu 14 zasebnih online kabineta prilagođenih obrazovanju i usavršavanjima na daljinu, Art Room za kreativni dio nastave dizajna, 3D Production Room s 3D printerima za veće formate, video i audiostudio te podcast, coworking prostor, moderna knjižnica s više od 18.000 knjiga – čime Algebra pokriva 120 posto potreba za knjigama u odnosu na broj upisanih studenata – te Innovation Lab, u kojem, između ostalog, studenti izrađuju završne radove i provode istraživačke projekte. Kampus je izgrađen u energetskom razredu A+, a u sve nastavne prostorije uvedena je rekuperacija zraka, čime se povećava njezina kvaliteta i ostvaruje zelena ušteda energenata.

Cjeloživotno obrazovanje uz vaučere za usavršavanje

Kao institucija usmjerena i na cjeloživotno obrazovanje, Algebra nudi dio svojih programa i putem vaučera za usavršavanje i prekvalifikacije dostupnih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti svim građanima Hrvatske. Na taj način potiče se edukacija u digitalnim i zelenim zanimanjima jer su sve traženija te imaju veliku dodanu vrijednost, a korisnici vaučera uglavnom mogu pohađati Algebrine programe besplatno ili uz minimalne iznose doplate. 'U Hrvatskoj je donedavno bilo puno više ljudi koji su željeli na programe cjeloživotnog obrazovanja, no ne mogu si to priuštiti. Odgovor na to je došao ovog proljeća u vidu vaučera koje financira EU', ističe Dominković, dodajući da je nekoliko razloga za to što su vaučeri dobri za Hrvatsku.

'Kod nas je sudjelovanje odraslih u programima cjeloživotnog obrazovanja jako nisko u odnosu na europski prosjek, a pogotovo u odnosu na najnaprednije zemlje. U Hrvatskoj je to oko 3,7 posto, a europski prosjek je oko 11 posto, dok najnaprednije zemlje imaju preko 20 posto ljudi koji svake godine sudjeluju u programima cjeloživotnog obrazovanja. To danas zahtijeva život. Ne možete završiti neku školu ili fakultet i reći da ćete cijeli život raditi samo to. Digitalizacija jako mijenja poslovne modele, proizvode, način pružanja usluga, stoga će taj tempo samo ubrzavati. Mladi ljudi se pripremaju na to da je školovanje prolazno jer s njime moraju nastaviti te svake godine gledati kako se dalje razvijati i stjecati nova znanja i vještine.

Ovi vaučeri došli su kroz potporu Europske unije, dobivena su velika europska sredstva kako bi se potaknuo što veći broj ljudi da krenu u obrazovanje odraslih. Samo tako možemo modernizirati cjelokupno gospodarstvo i ići u pravcu poslova, proizvoda i usluga više dodane vrijednosti, a koji nam omogućavaju da podižemo životni standard, da se približimo prosjeku Europske unije po životnom standardu i po plaćama, jer to je ključno i za zadržavanje ljudi u Hrvatskoj. Postoje indikacije, kao i istraživanja iskustva zemalja koje su se pridružile EU prije nas, a koje su pokazale da je kod njih u početku bilo velikih iseljavanja, no kad su se približili prosjeku EU-a po standardu i plaćama, ljudi su se počeli vraćati i ta emigracija nije bila toliko značajna, već se događa da dolaze ljudi izvana te onda i ostaju. Razlog je upravo to što razlika u standardu i plaćama više nije toliko velika. Plaća postaje manje relevantna jer je podjednaka, već ljudi traže izazove, rast, priliku za rad na zanimljivim projektima', ističe Dominković, dodajući da ljudi više neće imati potrebu ići trbuhom za kruhom ako u Hrvatskoj podignemo gospodarstvo i životni standard.

To bi se, kaže, velikim dijelom moglo postići školovanjem, a važan faktor je i digitalizacija jer utječe na sva zanimanja i područja u gospodarstvu, kao, konkretno, digitalna pismenost.

'Sve profesije moraju stjecati digitalna znanja kako bi modernizirale svoju profesiju, postale učinkovitije i ponudile nove usluge i proizvode za svoje i globalno tržište. Ti su trendovi prepoznati na razini EU-a kroz Digitalni kompas s ciljevima do 2030. Jedan od njih je da u EU imamo 80 posto stanovništva s osnovnom digitalnom pismenošću. To je jako važno jer omogućuje zaposlenost i kvalitetniji život te uživanje u standardu koji nudi ta država. Jer, primjerice, ako se ne znamo služiti portalom e-Građani, i dalje ćemo ići od šaltera do šaltera. Digitalne vještine su nužne i bez njih ćemo imati lošiju kvalitetu života.

Drugi zahtjev je da se poveća broj ICT stručnjaka, da ih u Europi bude 20 milijuna. Trenutno ih ima oko 8,5 milijuna. U idućih sedam godina treba nam 12 milijuna, a ako europsko društvo to ne osigura, tvrtke u Europi će nazadovati, prestići će nas SAD, Azija… U Hrvatskoj imamo blizu 70.000 IT stručnjaka, a očekivane potrebe da zadržimo ovu razinu trendova u digitalizaciji do 2030. iznosi 125.000 IT stručnjaka. Već sada smo u Hrvatskoj ispod prosjeka po udjelu IT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih, a u zaostatku smo i za najnaprednijim zemljama. Ako želimo napraviti iskorak, za što nam digitalna tehnologija daje priliku, do 2030. će nam možda trebati i 150.000 stručnjaka', ističe Dominković.

'Kroz HUP se zalažemo za to da se poreznom reformom olakša opterećenje rada'

Jedan od problema je i trend iseljavanja IT stručnjaka iz Hrvatske, a Dominković ističe da to osobito izlazi na vidjelo kad sučelimo sadašnjih 70.000 stručnjaka i njih 125.000, koliko ih trebamo imati u idućih sedam godina, te činjenicu da hrvatski fakulteti izbacuju 1500 stručnjaka svake godine.

'I dalje će nam nedostajati 45.000 njih. Pitanje je gdje ćemo ih naći. Možemo ih naći obrazovanjem odraslih, za što su važni vaučeri HZZ-a, a drugo je privlačenje stranih talenata, od iskusnih stručnjaka do mladih koji žele studirati i raditi u inozemstvu. Na tome treba raditi da bismo si kao društvo osigurali perspektivnu budućnost', govori Dominković te naglašava da je potrebno učiniti i određene korake kako bismo motivirali stručnjake da ostanu raditi u Hrvatskoj, za što je neophodna podrška države.

'Kroz HUP se zalažemo za to da se poreznom reformom olakša opterećenje rada, posebno kroz porez na dohodak i doprinose, jer smo među najskupljim državama u Europi. Neki alternativni oblici rada oporezovani su značajno manje i pogoduju isključivo poslodavcima koji nisu registrirani u Hrvatskoj. Tržište se promijenilo u posljednjih deset godina, a pandemija je potpuno afirmirala rad na daljinu, što sad zbog propusta našeg poreznog sustava iskorištavaju velike kompanije iz SAD-a i UK-a. Također, naš porezni sustav zanemaruje da smo dio zajedničkog tržišta rada EU-a i da se ljudi vrlo lako sele kad im pojedine zemlje ponude prijateljski nastrojene porezne olakšice i privilegije. To je potrebno mijenjati kako bi opterećenje redovnih plaća bilo manje, a ne da oni koji su se snašli bolje prolaze', ističe Dominković.

Učenje o poduzetništvu je ključno

Osvrnuo se i na činjenicu da se u obrazovnom sustavu premalo uči o poduzetništvu, istaknuvši da nas poduzetnički pristup i inovacije uče kako biti uspješniji, a znanje i obrazovanje nisu uvijek dovoljni. Dominković je ustvrdio da je hrvatski poduzetnički kapacitet, koji se stječe obrazovanjem, vrlo nizak.

Kako bi odgovorili i na taj izazov, u Algebri su krenuli nuditi više edukacija u smjeru leadershipa, točnije MBA program koji provode u akademskom partnerstvu s Kelley School of Business, Sveučilišta u Indiani, američkom poslovnom školom s preko 100 godina tradicije MBA programa, a koja je godinama među TOP 30.

Algebra za srednjoškolce u SAD-u kreira nastavne materijale

Algebra je nedavno krenula i u veliki projekt s certifikacijskom kućom, točnije američkim startupom koji izbacuje novu certifikacijsku shemu za informatičke vještine, uglavnom iz područja programiranja, uz novi pristup u evaluaciji programerskih znanja i vještina. Fokusiraju se na tržište srednjih škola te se velika pažnja posvećuje tome da američki srednjoškolci uče digitalne vještine potrebne gospodarstvu. Srednjoškolci polažu ispite kako bi dokazali da su usvojili te vještine. Ovaj američki startup trenutačno izbacuje nove ispite i certifikate, a u Algebri za njih pripremaju i izrađuju nastavne planove i programe, digitalne sadržaje koje koriste nastavnici za pripremu u srednjim školama u SAD-u.

'Jedna mala obrazovna institucija u Hrvatskoj kreira nastavne materijale koji se koriste u nastavi u SAD-u. Izbacili smo prvi nastavni materijal za Python, ali njihovi i naši planovi su da za godinu-dvije toga bude deset puta više. Financijski razlog nije nam najvažniji, već promocija nas kao ustanove na američkom tržištu, jer digitalizacijom, globalizacijom i nastavom na daljinu otvaramo vrata za dolazak potencijalnih studenata. Primjećujemo sve veći broj američkih studenata kod nas, a vjerujemo da će ih zbog te suradnje biti još više. Oko 20.000 učenika polaže te ispite, a cilj američkog startupa je doći do deseterostruko većih brojki', kaže Dominković.

Premda scenariji vezani uz energetsku krizu i nadolazeću zimu uglavnom pozivaju na oprez, Dominković nastoji biti pozitivan – podržava Vladin paket mjera pomoći te vjeruje da postoje metode i načini na koje izbjeći 'crne scenarije'. 'Bit će izazova za tvrtke i njihovo poslovanje, ali to je prirodni put u gospodarstvu. Vjerujem da najbolju perspektivu imaju oni koji inoviraju. Cilj Algebra Grupe je nastaviti unaprjeđivati društvo u kojem živimo i poslujemo, pomoći gospodarstvu i predstaviti Hrvatsku svijetu i stranim talentima', zaključuje Dominković.