Nejednakost žena i muškaraca još je uvijek prisutna u mnogim područjima, a najvidljivija je u primanjima. Prema podacima Eurostata, prosječne bruto plaće žena u EU bile su 2021. u prosjeku 12,7 posto niže od plaća muškaraca. U razdoblju od devet godina, između 2012. i 2021., razlika u plaćama spolova u EU smanjena je sa 16,4 na 12,7 posto.

Najveći jaz u plaćama uočen je u Estoniji, u kojoj žene imaju u prosjeku 22,3 posto niža primanja. Osjetno manje plaće žene imaju i u Austriji (18,8 posto), Njemačkoj (17,6 posto) i Mađarskoj (17,3 posto).

Na drugom kraju skale nalazi se nekoliko zemalja s vrlo malim jazom – Rumunjska (3,6 posto), Slovenija (3,8 posto) i Poljska (4,5 posto). Potpuna ravnopravnost uspostavljena je u Luksemburgu, u kojem su plaće žena u prosjeku čak malo više od primanja muškaraca.

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj su 2021. žene u prosjeku primale 11,1 posto niže bruto plaće dok je godinu ranije razlika iznosila 11,2 posto.

U Hrvatskoj muškarci prosječno zarađuju 1184 eura, a žene 1107 eura

Svježi podaci DZS-a pokazuju da se trend smanjivanja jaza nastavlja. Lani je prosječna neto plaća žena u Hrvatskoj bila 6,5 posto niža nego plaća muškaraca. Dok su muškarci u prosjeku zarađivali 1184 eura neto, žene su primale 1107 eura.

DZS je objavio i podatke o muškim i ženskim plaćama po djelatnostima. Najveće razlike u korist muškaraca prisutne su u bankarstvu i osiguranju, djelatnostima u kojima žene u prosjeku primaju 24 posto nižu plaću. Veliki jaz prisutan je i u zdravstvu i socijalnoj skrbi (21,3 posto), trgovini (16,1 posto), ITC-u (15,5 posto) i prerađivačkoj industriji (15 posto).

Male razlike u plaćama su u djelatnostima opskrbe električnom energijom (0,4 posto) i vodom (0,5 posto), a u građevinarstvu su plaće žena u prosjeku 10,8 posto više od plaća muškaraca.

Podaci koji ukazuju na jaz u plaćama po spolu često ne pokazuju pravu sliku odnosa. Manja razlika u pojedinim zemljama ne znači nužno veću jednakost muškaraca i žena, ističe se u izvješću Eurostata.

Žene više zastupljene u slabije plaćenim sektorima

Neki su razlozi za postojeće razlike strukturalni i vezani uz vrstu posla, obrazovanje i iskustvo na tržištu rada. Tako se velike razlike u bankarstvu i zdravstvu u korist muškaraca mogu objasniti većom zastupljenošću muškaraca s visokim obrazovanjem u tim djelatnostima.

U nekim državama članicama manja razlika može biti uzrokovana manjim brojem žena na tržištu rada. S druge strane, velike razlike mogu biti povezane s velikim brojem žena koje rade skraćeno ili su zastupljenije u određenim zanimanjima. Prema podacima iz 2022., gotovo trećina žena (28 posto) radi skraćeno u odnosu na samo osam posto muškaraca.

Ipak, postoje neki strukturni uzroci razlike u plaćama između spolova. Oko 24 posto ukupne razlike u plaćama može se objasniti velikom zastupljenošću žena u slabije plaćenim sektorima, poput njegovateljstva, zdravstva ili obrazovanja.

S druge je strane na direktorskim pozicijama znatno manje žena. One drže oko trećine (34 posto) menadžerskih pozicija u EU, iako predstavljaju polovicu zaposlenika. Kada se usporede razlike po pozicijama, najlošije prolaze menadžerice. One po satu zarađuju 23 posto manje nego muškarci na istoj poziciji.

Razlika u plaćama povećava se s godinama, usporedno s razvojem karijere i porastom obiteljskih obaveza, a prilično je niska kada žena uđe na tržište rada. Zbog manjih mogućnosti štednje i ulaganja razlike se dodatno povećavaju i žene su u starosti u većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.