I dok se naši ministri u svakoj prilici hvale kako nam je izvoz lani rastao više nego ikad prije, stvari ipak treba sagledati detaljnije. Dvoznamenkasti rast izvoza za prvih šest mjeseci 2014. bio je samo statistički, a odmakom vremena brojke su se počele topiti, što pokazuje i posljednja službena statistika za razdoblje od siječnja do listopada 2014. u kojem je rast izvoza bio 8,2 posto. A prema riječima stručnjaka, za očekivati je da će se, kada se podvuče crta na kraju godine, zaustaviti na oko četiri posto. Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević smatra kako krivicu snose regulatori koji su svojom lošom komunikacijom ostavili prostora za različite političke manipulacije
Jurčić: Izvoz nije nikakav mit
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić te brojke tumači kroz malu izvoznu bazu.
'Izvoz nije nikakav mit. Izvoz je čista statistika. Porast izvoza u Hrvatskoj efekt je stabiliziranja Europe i niske baze našeg izvoza. Međutim, valja naglasiti kako Hrvatska ima najniži udio izvoza u BDP-u u Europskoj uniji i među tranzicijskim zemljama, i on iznosi tek oko 20 posto. Usporedbe radi, Rumunjska i Bugarska imaju udio od oko 40 posto, a susjedna Slovenija, površinom manja od Hrvatske, ima čak oko 60 posto', kazao je za tportal.hr Jurčić.
Jurčić objašnjava kako je udio izvoza u BDP-u efekt prirodnih pojava, a ne usklađivanja gospodarske politike.
'Gospodarstvo se usklađuje prirodnim kretanjima, bez aktivne gospodarske politike. Bazni izvoz trebao bi biti 40-50 posto kada bi se uskladila politika. U odnosu na zemlje iste veličine, Hrvatska ostaje u rupi. Primjera radi, jedna Belgija ima bazni izvoz oko 60-70 posto. Ako je zemlja mala i razvijena, može imati udio izvoza u BDP-u i 100 posto', objašnjava Jurčić i dodaje kako je dodatan problem udio izvoza stranih kompanija koje posluju u Hrvatskoj, primjerice Siemensa.
'One povećavaju hrvatski izvoz jer se on knjiži kao naš dok istovremeno dobit odlazi maticama', kazao je Jurčić.
Bago: Rast izvoza bit će oko četiri posto
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago kaže kako se, kada je riječ o brojkama vezanima za izvoz, svatko može prevariti.
'Vlada je optimistična, ali mi smo nešto realističniji. Očekujemo da će rast izvoza završiti na oko četiri posto. Promatrali smo količinu robe koja ušla u Hrvatsku i količinu robe koja je izašla iz Hrvatske. Uzimali smo u obzir nekoliko kriterija i svaki smo put došli do brojke od oko četiri posto', kazao je Bago za tportal.hr.
'Treba uvijek gledati i uvoz', naglašava Bago i tumači kako Hrvatska možda jest zabilježila najveći izvoz kod proizvodnje odjeće (rast od 46,8 posto), ali je uvoz ipak veći.
Lovrinčević: Hrvatska je bila samo točka provoza
S Bagom se slaže i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, koji također smatra kako je hrvatski izvoz realno rastao tri do četiri posto, premda se ministri hvale dvoznamenkastim brojkama. Prema njegovim riječima, tome je uvelike pridonijela drugačija statistička metoda obračuna.
'Postoji tzv. roterdamski efekt, zbog kojeg je stvoren privid da je rastao hrvatski izvoz. Naime, roba uvezena preko Hrvatske za zajedničko EU tržište evidentira se kao naš izvoz. U prvih šest mjeseci prošle godine zabilježen je statistički učinak. Ali Hrvatska je bila samo točka provoza; dakle, sve što je samo prolazilo kroz Hrvatsku, pa čak i banane, bilježilo se kao izvoz. U drugom djelu godine vidimo da su se brojke počele topiti', objašnjava Lovrinčević.
Lovrinčević smatra kako su regulatori, Državni zavod za statistiku (DZS) i Hrvatska narodna banka (HNB) krivi jer to javnosti nisu odmah objasnili te su na taj način ostavili prostora za različite političke manipulacije.
Lovrinčević također naglašava kako su stoga i podaci o BDP-u precijenjeni. Osvrnuo se i na rast industrije, koji faktički iznosi 0,8 posto, što je prema njegovim riječima na razini statističke pogreške.
Dodaje kako je to sve loše odrađen posao regulatora te da statistiku treba raščistiti, jer ćemo imati neobjektivnu sliku kada budemo uspoređivali podatke.
