Krajem godine HNB je objavio makroekonomske projekcije za eurozonu iz Hrvatsku. Svi mediji su prenijeli, a građani zapamtili naslove: HNB je najavio da ćemo živjeti bolje.
Je li sve baš tako ružičasto ili treba znati i onu drugu stranu i koje su nuspojave 'prštećeg optimizma' u razgovoru za Studio 4 odgovarao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.
Tekući rast, nije baš tako sjajan Šošić je potvrdio kako smo pri vrhu po rastu BDP-a u Europskoj uniji. Što se tiče tekućeg rasta, dodao je - treće tromjesečje u odnosu na drugo naraslo je 0,3 posto. U tome dijelimo sedmo mjesto sa Španjolskom, i tu nismo pri vrhu, ali smo bolji od prosjeka.
vezane vijesti
'Turistička sezona se raširila, ali se vrh spustio. Imali smo manje noćenja na vrhuncu sezone u odnosu na prošlu godinu. Međutim kad gledamo godišnji rast - ukupnu kumuliramo sva četiri razdoblja. Tu je Malta ispred nas (sa rastom većim od 7 posto), a mi smo na 3, Bugarska je na 2.9.', kazao je Šošić.
Koliko je za rast BDP-a zaslužna inflacija? Odgovarajući na pitanje 'koliko je za rast BDP-a zaslužna inflacija?, Šošić je odgovorio kako ona ustvari 'oduzima' rast, smanjuje rast dohotka i kupovnu moć. Dodao je: 'Da imamo jedan posto nižu inflaciju, realne plaće bi mogle rasti, mogli bi više trošiti i rast bio još veći'. Potvrdio je da padom inflacije iduće godine možemo očekivati još veći rast. Napomenuo je kako u obzir moramo uzeti i pad cijena energenata.
'Imali smo veliki rast/udio profita u BDP-u, a udio rada se smanjio. Sad ti efekti djeluju na suprotnu stranu. Cijena energenata se spustila, pada i cijena sirovina i sve to djeluje na uvjete razmjene. Moramo manje izvesti naših sirovina da bi mogli platiti ono što uvozimo. Osim toga i turizam je bio skuplji, a njega izvozimo. Sve to skupa predstavlja nadoknadu onoga što smo prošle godine izgubili' tvrdi Šošić.
Država više troši, a prihodi su nam manji?
Komentirajući podatak da je osobnu potrošnju u 2023. 'pretekla' državna potrošnja, a da pada izvoz roba i usluga kazao je kako je hrvatski rast generiran domaćom potražnjom koja se sastoji od državne i osobne potrošnje te investicija, odnosno povijesno visokih transfera sredstava iz EU proračuna za obnovu i poljoprivredu.
'Nije nam se smanjio izvoz usluga nego izvoz roba. Ali manje smo i uvozili. Izvoz generira BDP, a uvoz se odbija - on nam omogućava potrošnju onoga što nismo sami proizveli. Za negativan doprinos su 'krive' zalihe koje su stavljane u opticaj kako bi se mogla zadovoljiti potražnja. Smanjenje zaliha je usporilo rast BDP-a. To nije specifično za Hrvatsku. To se vidi i u drugim zemljama EU-a', dodao je. Napomenuo je da je prošle godine situacija bila obrnuta.
Vezano za monetarnu politiku ustvrdio je kako europodručje 'pleše' na rubu recesije - ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje 'meko' prizemljenje' - koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. To je scenarij koji monetarna politika priželjkuje, zaključio je.
