Čak i ako Kina i EU još nisu u trgovinskom ratu, stvari bi uskoro mogle postati gadnije jer se briselska istraga o kineskim električnim vozilima bliži kraju. Što je zajedničko vaniliji, čeličnim cijevima i električnim automobilima?
Europska unija istražuje uvoz ove robe iz Kine kako bi otkrila prodaje li se ispod cijene ili ju Peking nepošteno subvencionira. Kina, zauzvrat, sumnjiči Europu za damping vrhunskih konjaka na svojem tržištu - i spominje nagovještaje da bi se europski luksuzni automobili i svinjsko meso uskoro mogli suočiti s ograničenjima, piše Politico.
Dinamika "milo za drago" sugerira da bi EU - koja je prošle godine imala bilateralni trgovinski deficit u robi od gotovo 300 milijardi eura i sada želi smanjiti taj jaz - uskoro mogla kliznuti u trgovinski rat s Kinom.
Ali je li trgovinski rat već počeo? Donosimo analizu Politica.
Zašto svi pričaju o kineskim automobilima? Trgovački štreberi u Bruxellesu - i šefovi autoindustrije u Stuttgartu, Münchenu i Wolfsburgu - nervozno iščekuju ishod istrage EU-a o tome subvencionira li Kina nepravedno svoju industriju električnih vozila.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pokrenula je istragu prošle jeseni i, prema njenom vremenskom rasporedu, o svim privremenim carinama trebalo bi obavijestiti tržišne igrače do početka lipnja — što znači da bi trgovina mogla eksplodirati kao problem u konačnom odbrojavanju do europskih izbora koji se održavaju od 6. do 9. lipnja.
Europski uvoz kineskih električnih vozila porastao je posljednjih godina. Više je nego udvostručen između 2021. i 2023. na više od 430.000 vozila godišnje, u vrijednosti od 10 milijardi eura, procjenjuje Institut Peterson za međunarodnu ekonomiju sa sjedištem u Washingtonu. U međuvremenu je europski izvoz električnih vozila u Kinu zanemariv, a Bruxelles se brine da će tržište EU biti preplavljeno, što bi potencijalno uništilo domaću industriju.
Što poduzima Europa?
Iako će Bruxelles sigurno pronaći dokaze o nepravednoj državnoj potpori, još nije jasno koju će razinu uvoznih carina nametnuti kineskim električnim vozilima koje proizvode tvrtke poput BYD-a. EU trenutačno primjenjuje carine od 10 posto na sve uvezene automobile — te bi se morale povećati na 50 posto kako bi se izjednačili uvjeti, procjenjuju analitičari Rhodium Group.
Koliko su zapravo ti automobili kineski? Komisija je s ovom istragom na neistraženom području, s obzirom na to da su električna vozila tako složeni proizvodi i da se te istrage obično odnose na više uzvodne proizvode koji ne uključuju tako složene opskrbne lance.
To je također prvi put nakon dugo vremena da je trgovački ogranak bloka započeo istragu na vlastitu inicijativu, a ne - kao što je obično slučaj - na temelju pritužbe industrije.
Proučavajući subvencije za proizvodnju baterija, dizajn automobila ili opskrbu čelikom, EU ide za sektorom u kojem su kineski proizvođači automobila dobili zamah, ali često uz tehnološki doprinos zajedničkih ulaganja sa svojim kolegama iz EU. Njemački Mercedes, Volkswagen i BMW imaju tvornice u Kini i ovise o najvećem svjetskom tržištu automobila za većinu svojih prihoda. Nije iznenađujuće da ne dijele svi šefovi europske autoindustrije entuzijazam Komisije za istragu.
Kina brzo napreduje u Europi
Europa tvrdi da su milijarde koje je razbacilo kinesko vodstvo izazvale industrijski višak kapaciteta. Bruxelles, pozivajući se na međunarodne ekonomiste, naglašava da bi Peking radije trebao potaknuti potražnju potrošača kod kuće, umjesto da odloži višak proizvodnje na globalno tržište.
Washington je otišao dalje, s predsjednikom Joeom Bidenom koji je učetverostručio uvozne carine na kineska električna vozila na 100 posto. Razlika je, međutim, u tome što su se kineski proizvođači jedva ustalili u SAD-u, dok brzo napreduju na tržište EU.
Ali to nije sve, zar ne? Apsolutno, EU je ove godine pokretala istragu za istragom. S najnovijim istragama o čeličnim cijevima, aditivu u hrani lizinu i komponenti okusa vanilinu, brojka nije manja od 13. Nijedno nije tako visokoprofilno kao slučaj električnog vozila, ali to ne znači da Peking neće prihvatiti obavijest.
Osim toga, Europa sada upravlja gospodarskim oružjem koje je sakupila, koristeći kombinaciju alata za trgovinu i natjecanje kako bi se uhvatila u koštac s kineskim ponudama za europske natječaje za vjetroparkove i prodaju sigurnosnih skenera za zračne luke, kao i vlastitu nabavu medicinske opreme u Pekingu.
Kako će Kina uzvratiti udarac?
Peking (točno) vidi Francusku kao potaknutu istragu o električnim vozilima i uzvratio je vlastitom istragom o "vinskim destiliranim brendijima iz EU" - poznatim kao francuski konjak. Predsjednik Emmanuel Macron, koji je ovog mjeseca ugostio predsjednika Xi Jinpinga, proglasio je pobjedu nakon njihovih razgovora, rekavši da kineski čelnik nije želio nametnuti preventivne carine.
Ali proizvođači konjaka u to ne vjeruju, fatalistički govoreći da su osuđeni postati "kolateralna šteta" u borbi oko električnih vozila.
Sada je Kina bacila oko na njemačke luksuzne automobile. U intervjuu za državne medije, Liu Bin, vrhunski savjetnik za automobile, preporučio je podizanje privremenih carina na vozila s velikim motorima uvezena iz Europe na 25 posto — potez koji bi naštetio proizvođaču sportskih automobila i SUV-ova Porscheu.
Iako su njemačke automobilske marke izložene Kini, njihovi premium modeli mogli bi pretrpjeti takav udar, prema Matthiasu Schmidtu, europskom automobilskom analitičaru: „Svi modeli na koje se to odnosi su vrhunski premium modeli koji to mogu podnijeti cijene ili niže marže, ali ostaju profitabilni.” Slično tome, analitičari očekuju da će kineski izvoznici moći progutati sve što EU odluči u svojoj istrazi o subvencijama.
"Ne treba očekivati veće ekonomske štete", složio se Jürgen Matthes iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. Izvoz automobila opada kao udio u bruto domaćem proizvodu i sada iznosi samo oko 0,3 posto. Osim toga, carine kojima Peking prijeti luksuznim automobilima vjerojatno će smanjiti izvoz "samo u ograničenoj mjeri".
Povrh toga, proizvođač baterija CATL i EV div BYD već ulažu u mađarske tvornice tako da će za nekoliko godina moći izbjeći obveze EU-a. Oni slijede sličnu strategiju u Meksiku kako bi zaobišli američke carine.
To podsjeća na još jedan trgovinski rat... EU je krenula u napad prije više od deset godina, s ciljem da uvede carine od ne manje od 48 posto na kineske solarne ploče jer su nagrizale vlastitu proizvodnju u EU. Međutim, čim je kinesko vodstvo zaprijetilo da će ciljati na uvoz vina i automobila u EU, Bruxelles se spustio.
"Kineska vlada je vrlo dobra u mobiliziranju nekog drugog da lobira za njih", rekao je trgovinski odvjetnik Laurent Ruessmann, koji je zastupao europske proizvođače solarne energije. “Tada je to bila njemačka autoindustrija, a sada je ista stvar s konjakom.."
Dakle, je li ovo stvarno trgovinski rat? To ovisi o tome koga pitate. Već neko vrijeme EU smišlja nove poštapalice kojima bi opisala smanjenje svoje ovisnosti o pojedinačnim zemljama — posljednja je "smanjenje rizika".
'Kina igra dugu igru'
Naravno, eurokrati - i Peking sa svoje strane - naglašavaju da rade sve prema uputama Svjetske trgovinske organizacije i da blok jednostavno podržava trgovinski sustav utemeljen na pravilima i dokazima. Budući da su trgovinski ratovi inherentno politički, EU će uvijek poricati postojanje bilo kakve ofenzive.
Odgovor Pekinga također je stvar geopolitičkog vremena. Uz Donalda Trumpa kao ozbiljnog kandidata za ponovno preuzimanje Bijele kuće u studenom i time vjerojatno uznemiravanje transatlantskog saveza, Peking bi mogao imati poticaj da izbjegne sveobuhvatni trgovinski rat s Europom u ovom trenutku, prema visokom europskom diplomatu.
"Kina ovdje igra dugu igru", rekao je diplomat, kojemu je odobrena anonimnost kako bi iskreno govorio. "Ako se dovoljno dugo čeka da se Trump vrati, europske vlade bit će pod velikim pritiskom poslovnog kruga da se ponovno sprijatelje s Pekingom."