U sklopu poreznog rasterećenja jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, a istodobno im se omogućava da same definiraju porez na dohodak. Oni s najnižim plaćama trebali bi profitirati zbog smanjivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Izmjena devet zakona

Premijer Plenković na početku je istaknuo da je glavni cilj izmjena povećanje plaća građana. Ići će se u promjenu ukupno devet zakona.

'Do sada smo u naših sedam godina mandata imali niz krugova poreznih reformi koje su baš sve išle za poreznim rasterećenjem kako građana, tako i gospodarstva. Prihod jedinica lokalnih samouprava narastao je za milijardu eura od 2017.- 2022.', rekao je premijer.

Objasnio je zašto se sada ide u porezne izmjene.

'Prvi cilj je da u današnjem gospodarskom kontekstu podignemo životni standard građana, da se povećaju plaće, osobito one najniže. Drugo je očuvati gospodarski rast i, treće, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova', izjavio je Plenković.

Idealna godina za nova rasterećenja

Premijer se pohvalio dobrim gospodarskim rezultatima posljednjih godina. Istaknuo je kako je 2024. idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva jer se očekuje rast gospodarstva od 2,6 posto, deficit -1,5 posto, inflacija od 2,8 posto, a javni dug na 59,8 posto

'Ako gospodarstvo usporava, a usporava, pravi je trenutak za daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine', rekao je Plenković.

Osvrnuo se na ideju o rasterećenju smanjenjem stope PDV-a. 'Netko je od toga što smo mi smanjili stopu PDV-a podigao svoju dobit, maržu. Ova reforma će pomoći da obuhvatimo one koji su nažalost bili izvan dosega ranijih krugova poreznih rasterećenja. Ogroman broj ljudi nije bio u dosegu poreznih škara. Imali su premale prihode i nisu se ni kvalificirali za plaćanje poreza na dohodak', izjavio je premijer.

Još jednom je opovrgnuo teze 'dominantno od oporbe, koja nastoje dezinformirati javnost da smo mi središnja vlada koja ima nešto protiv općina i gradova i da nešto oduzima ili otima'.

Osnovni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura

'Kako mi možemo povećati plaće, a nismo poslodavac? Prvo je smanjenje poreza na dohodak. Prema podacima Europske komisije, vidite da smo mi među zemljama gdje je stopa davanja na rad među manjima u EU', rekao je Plenković.

Nakon njega je riječ uzeo ministar financija Marko Primorac. Osnovni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura.

'Pojednostavljujemo porezni sustav, mičemo pojam osnovice osobnog odbitka i utvrđujemo samo osobni odbitak. Zaokružuju se svi iznosi u korist poreznih obveznika. Osnovni osobni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura. Podižemo prag za primjenu više stope poreza na dohodak na 50.400 eura godišnje. To je osnovica poreza na dohodak nakon koje se obračunava viša stopa. Osnovni osobni odbitak rasterećuje plaću i povećava neto plaću građana', rekao je Primorac.

Plenković je istaknuo da je najbitnije razjasniti nedoumice te dodao da općine trenutno donose odluke da uvedu prirez ako žele.

'Nećemo ugroziti budućnost mirovinskog sustava'

'To je već u nadležnosti općina i gradova da biraju treba li im prirez. Prirez se računa na porez na dohodak koji ima dvije stope: 20 i 30 posto. Najveći krug ljudi je u režimu stope poreza na dohodak od 20 posto. U novom prijedlogu omogućujemo da jedinica lokalne samouprave, koja danas ima 10 posto prireza na porez na dohodak od 20 posto, može imati maksimalnu stopu od 22 posto. Imaju jednostavnije administriranje, jedan porez, a ne dva, i na taj način mogu zadržati osnovu za istu vrstu prihoda koji imaju', rekao je Plenković.

Prvi način su dohodak i prirez, a drugi smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u drugi stup, izjavio je Plenković te istaknuo kako želi otkloniti tezu da će se ugroziti budućnost mirovinskog sustava.

Ministar Primorac iznio je procjenu po kojoj će najavljena porezna reforma državni proračun na godišnjoj razini stajati oko 400 milijuna eura.

Cilj je bio rasteretiti one s najmanjim primanjima.

'Oni koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje', rekao je Primorac.

Prema Vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.

Za Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti porez na dohodak je od 15 do 24 posto. Zagreb od prireza na godinu prikupi 126 milijuna eura.

Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,5 posto, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika, koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 posto.

Očekuje se da će ukidanjem prireza jedinice lokalne samouprave ostati bez 212 milijuna eura prihoda, koliko su zajedno prikupile lani.

Tijekom četvrtoga kvartala ove godine općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Ostale porezne izmjene

Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je, uz ostalo, određivanje neoporezive napojnice od 3360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od dva posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica. Rok za plaćanje poreza na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum podnošenja prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.

'Borit ćemo se za porez za nekretnine kad za to dođe vrijeme'

Zašto se Vlada odriče toga da preko poreznih stopa djeluje i usmjerava javna sredstva? Razmišlja li HDZ o porezu na nekretnine i imovinskom porezu?

'Godinama porez na dohodak ide jedinicama lokalne samouprave. Država od njega nema ništa. Ne da smo korektni prema jedinicama lokalne samouprave... Kao predsjednik Vlade sam prvoga dana shvatio da je razmak s lokalnom samoupravom prije nas bio nakaradan. Zato smo mi tu interakciju napravili tako dinamično da smo non-stop na terenu i da djelujemo i da znamo što im treba. Što se tiče poreza na nekretnine, on se sigurno neće donijeti u ovom mandatu. Za to ćemo se boriti kada za to dođe vrijeme', rekao je Plenković.