Rastuće kamate na stambene kredite prisilile su ljude da odustanu od kupnje nekretnina, baš kao što inflacija povećava troškove građevinskog materijala, usporavajući izgradnju novih zgrada.

Kao što smo ranije pisali, vladine politike i trendovi rada nakon pandemije gurnuli su kvalificirane strane radnike, koji često mogu platiti više od domaćeg stanovništva, u Pariz, Dublin, Berlin i Lisabon, a povratak studenata nakon pandemije povećao je potražnju u gradovima poput Londona i Amsterdama.

Prema podacima portala HousingAnywhere, za najam jednosobnog stana u Lisabonu treba vam čak 2500 eura mjesečno. Tek je nešto jeftiniji Amsterdam s 2300 eura mjesečno, a stanovi u Berlinu, Parizu i Milanu izdaju se za 1800 eura mjesečno.

Po brzini rasta najma jednosobnog stana prednjači Budimpešta, u kojoj je u godinu dana najam poskupio 42 posto i sada se u tom gradu plaća više od 1100 eura mjesečno.

Zbog početka akademske godine pod velikim pritiskom je i naš glavni grad, u kojem je oskudna ponuda stanova za najam. No u usporedbi s ostalim europskim metropolama, Zagreb je još i povoljan jer se većina stanova iznajmljuje za iznose od 500 do 700 eura.

Cijene garsonijera također dosta variraju pa se tako jedna od njih, nedavno adaptirana i veličine 30 kvadrata, u Sloboštini u Novom Zagrebu iznajmljuje za 430 eura, a ona na Knežiji, veličine 25 kvadrata, u tek izgrađenoj zgradi košta 800 eura mjesečno. Na Trešnjevci iznajmljivač za 23 kvadrata, u što stanu samo mala kuhinja, WC i stari kauč, traži 450 eura.