S očekivanih 86 milijuna noćenja i 9,5 milijardi eura turističkih prihoda Hrvatska se još ne može mjeriti s turističkim velesilama poput Francuske, Španjolske, Italije i Grčke, ali visoke stope rasta potvrđuju da smo na dobrom putu. Ono što zabrinjava je prevelika ovisnost o turizmu koji čini gotovo 20 posto BDP-a što je daleko više nego kod konkurentskih zemalja
Tportal je napravio kratku analizu hrvatskog turizma koja otkriva što stoji iza rekordnih turističkih brojki s kojima nas svakodnevno bombardiraju mediji. Pogledajte koliko smo zaista uspješni, kakvi smo u odnosu na naše konkurente i koliko smo učinili u odnosu na ambiciozno postavljene strateške ciljeve.
Nema sumnje da je hrvatski turizam u posljednjih nekoliko godina doživio svojevrsni procvat. O tome svjedoče dvoznamenkaste stope rasta prometa i prihoda, ali i podizanje kvalitete usluga. Ove godine padaju novi rekordi pa je tijekom srpnja na Jadranu zabilježeno više od milijun noćenja po danu.
U prvih sedam mjeseci broj dolazaka povećan je za čak 17 posto, a broj noćenja za 16 posto. Na razini cijele godine očekuje se rast glavnih pokazatelja za minimalno 10 posto što znači da će i turistički prihodi od stranih gostiju vjerojatno premašiti razinu od 9 milijardi eura. Kada se tome dodaju prihodi od domaćih turista, financijski promet penje se na 11 milijardi eura.
U posljednjih nekoliko godina vodeće hotelske grupacije pokrenule su val investicija koji je doveo do podizanja kvalitete smještaja i povećanja broja hotela s četiri i pet zvjezdica. Modernizacija je donijela i više standarde usluga i brojne dodatne atrakcije koje privlače zahtjevnije turiste.
U 2017. investicije u turizmu procjenjuju se na 800 milijuna eura, a očekuje se otvaranje četrdesetak novih i obnovljenih hotela. Među najvećim ulaganjima ističu se Hotel Olympia Sky u Vodicama, Valamarova dva ljetovališta u Rapcu te obnovljeni Hotel Excelsior u Dubrovniku.
Ipak, još uvijek najveći dio prometa ostvaruje se u privatnom smještaju. I brojni privatni iznajmljivači znatno su unaprijedili razinu usluge, ali ovaj segment još uvijek je izrazito sezonalan i niskoprofitabilan.
Na globalnoj rang listi konkurentnosti turizma Svjetskog gospodarskog foruma Hrvatska zauzima respektabilno 32. mjesto u konkurenciji 136 zemalja. U posljednje tri godine popeli smo se za tri mjesta s prosječnom ocjenom 4,4.
Premda je pozicija Hrvatske dobra, glavni konkurenti na Mediteranu su bolje rangirani. Španjolska i Francuska drže prvo i drugo mjesto na svjetskoj rang listi, a među prvih deset je i Italija. Na 14. mjestu je Portugal, a naš najveći konkurent Grčka je na 24. mjestu.
Prema podacima HNB-a lani je turizam donio 8,54 milijardi eura deviznih prihoda dosegnuvši 18,9 posto BDP-a. Kako taj udjel raste iz godine u godinu za očekivati je da bi se ove godine mogao približiti razini od 20 posto BDP-a.
Rast prihoda od turizma svakako ohrabruje, ali povećanje udjela turizma u BDP-u nosi i svoje negativne strane. Lavovski udjel turizma u hrvatskom DBP-u ukazuje na visoki stupanj ovisnosti gospodarstva o ovoj djelatnosti, koja je po svojoj prirodi nisko profitabilna i donosi manje dodane vrijednosti od većine drugih poduzetničkih aktivnosti.
U razvijenim zemljama turizam je u pravilu sporedna djelatnost i njegov utjecaj na BDP je daleko slabiji nego u Hrvatskoj. Tako je, primjerice, SAD-u devizni prihod od turizma donosi svega jedan posto BDP-a, a u Europskoj uniji kreće se oko 2,3 posto.
Stručnjaci naglašavaju da Hrvatska još ni izdaleka nije iskoristila svoje turističke potencijale budući da nije uspjela značajnije produžiti turističku sezonu. Tek u nekoliko top destinacija (Zagreb, Dubrovnik, Rovinj, Poreč) postoje preduvjeti za razvoj cjelogodišnjeg turizma, a u većini jadranskih odredišta sezona traje maksimalno četiri mjeseca.
Zbog toga je ovaj sektor još uvijek u prosjeku ne donosi odgovarajući povrat na investicije osobito kada je riječ o privatnom smještaju. Također, u turizmu nisu dovoljno uključeni domaći kapaciteti u prehrambenoj i drvnoj industriji.
vezane vijesti
Prema postignuti rezultati u posljednjih nekoliko godina djeluju ohrabrujuće, oni su još uvijek ispod ambicioznih ciljeva zacrtanih Strategijom razvoja turizma do 2020. Tako je analiza učinkovitosti provedbe mjera utvrđenih strategijom koju je napravila Državna revizija tijekom 2016. pokazala da se veći dio ciljeva ne ostvaruje.
Između ostaloga, nalazi revizije pokazuju da se umjesto željenog rasta broja hotelskih soba, raste broj postelja u privatnom smještaju te da investicije i turistička potrošnja rastu znatno sporije od očekivanja (link).
