Olsenovu ostavku prihvatio je Upravni odbor kompanije i ona stupa na snagu 15. srpnja 2017. godine, navodi se u priopćenju diva industrije cementa LafargeHolcima. Olsen je kompaniju vodio od njezina nastanka spajanjem francuskog Lafargea sa švicarskim Holcimom prije dvije godine.

Odlazak iz kompanije uslijedio je nakon što je interna tvrtkina istraga pokazala da je Lafarge neizravno financirao oružane skupine u ratom pogođenoj Siriji kako bi se održao nastavak rada jedne od cementara. 

'Moja odluka proizlazi iz moga uvjerenje da će se njome doprinijeti otklanjanju snažnih napetosti koje su se u posljednje vrijeme pojavile vezano za slučaj Sirija. I dok ja apsolutno nisam u tome sudjelovao, niti sam bio upoznat s bilo kakvim nepravilnostima, vjerujem da će moj odlazak doprinijeti vraćanju mira kompaniji mjesecima izloženoj ovome slučaju', kazao je Olsen. 

U ožujku je francusko-švicarski div priznao da je pribjegao 'neprihvatljivim praksama' kako bi se nastavio rad u jednoj od tvrtkinih cementara, sada zatvorenih u Siriji. 

Priznanje je stiglo nakon što su izvori bliski tome slučaju za AFP u siječnju kazali da je francuska vlada podigla tužbu protiv Lafargea zbog kupnje nafte u Siriji za potrebe rada cementare u Džalabiji, kršeći time sankcije.

Ta je tvornica zatvorena prije nego što se Lafarge 2015. godine udružio sa švicarskim Holcimom. Tvornica se nalazila 150 kilometara sjeveroistočno od Alepa, a bila je evakuirana 2014. godine. 

Za Lafarge se sumnja da je nabavljao naftu lokalno kako bi omogućio rad cementare, kršeći time zabranu kupnje sirijske nafte u sklopu paketa sankcija koje je 2012. godine Europska unija uvela protiv režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. 

Također, iz LafargeHolcima u ponedjeljak su najavili da će odmah započeti potragu za Olsenovim nasljednikom, uz napomenu kako će u međuvremenu njegovu dužnost privremeno preuzeti predsjednik nadzornog odbora Beat Hess.