Predsjednik HGK Luka Burilović podržao je bojkot trgovina, no smatra kako bi bilo licemjerno pokazati nerazumijevanje za trgovce i ostale sudionike u proizvodnom lancu. Prenosimo dio intervjua za Jutarnji list u kojem Burilović pojašnjava cjelokupnu situaciju.

Podržali ste bojkot kupovine u trgovinama, što je izazvalo komentare među poduzetnicima iz sektora trgovine i prehrambeno-prerađivačke industrije. Zašto ste podržali bojkot trgovina?

Pozvao sam sve u proizvodnom i dobavnom lancu, dakle od proizvođača, distributera, logističara do trgovaca, da preispitaju moguće uštede i korekcije kako bi najširem krugu građana i potrošača omogućili povoljniju kupnju što većeg broja roba široke potrošnje. Uslijed niza okolnosti na koje je utjecalo i nepovoljno međunarodno okruženje, upravo je kategorija hrane, pića i usluga zabilježila najveći rast cijena posljednjih godina.

Pritom ne smijemo zaboraviti da je osobna potrošnja jedan od glavnih generatora BDP-a, ali uslijed rasta cijena moguće je pregrijavanje osobne potrošnje i naglo smanjenje potražnje, što je scenarij koji ne priželjkuje niti jedan tržišni akter. Na izvjestan način, kao društvo smo osjetili drugu stranu medalje snažnog gospodarskog rasta, velike potražnje i rasta raspoloživih prihoda, a to ima i negativne reperkusije.

Sada je na svim društvenim akterima da te odnose harmoniziramo kako bismo osigurali nastavak gospodarskog rasta i spriječili veće socijalne nejednakosti. Hrvatska ubrzano konvergira i sustiže razvijenije članice EU, ali navedeni faktori su i generatori snažne potražnje i posljedično rasta cijena, što nije krivnja samo jedne gospodarske djelatnosti ili grupe poduzetnika.

Pokazati nerazumijevanje za poziciju u kojoj se potrošači trenutačno nalaze bilo bi jednako licemjerno kao i pokazati nerazumijevanje za poziciju trgovaca i drugih dionika u proizvodnom lancu koje se neargumentirano proziva kao ekstraprofitere i glavne krivce za rast cijena. Poslana je snažna poruka i sada je na svim tržišnim akterima da ponude optimalno rješenje kako ne bismo ugrozili gospodarski rast, radna mjesta ali i opstojnost pojedinih gospodarskih grana.

'Bojkot nije rješenje'

Podržavate li nove akcije koje su najavljene?

Moramo razumjeti da je trgovina sastavni i neizostavno važan dio našega gospodarstva. Prošlotjedni bojkot pokazao je da građani suosjećaju jedni s drugima, a ponajviše s onima koji žive u najtežim uvjetima. Međutim moramo biti svjesni da bojkot nije rješenje, on je signal da rješenje treba tražiti, i to hitno, kako bi se dobri gospodarski rezultati koje bilježimo održali i nastavili. Zaustavljanje ekonomije ne koristi nikome kao ni novi bojkoti.

Je li HGK napravio analizu razloga poskupljenja cijena artikala široke potrošnje koji utječu na životni standard građana?

Hrvatska gospodarska komora kontinuirano prati i analizira sve relevantne pokazatelje koji utječu na kretanje cijena artikala široke potrošnje. Struktura takve analize obuhvaća različite čimbenike, uključujući sezonske promjene, globalne tržišne trendove te poremećaje u lancima opskrbe. Ti poremećaji, uzrokovani ponajprije nepovoljnim klimatskim uvjetima i prirodnim nepogodama tijekom posljednjih mjeseci, doveli su do značajnog povećanja nabavnih cijena ovih sirovina, što se posljedično odražava i na krajnju cijenu prerađenih proizvoda dostupnih potrošačima.

Rast cijena dobara i usluga ponovno je postao primjetan potkraj 2024. godine. To je rezultiralo i rastom stope inflacije. S druge strane, Hrvatska ima jednu od najvećih stopa rasta odnosno uzlet na krilima fondova EU i, trenutno, rast prosječne kupovne moći stanovništva. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni 2024. iznosila je, prema podacima DZS-a, 1366 eura. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 13,1, a realno za 10 posto.

Povećanje domaće proizvodnje

Koji su, prema mišljenju HGK, osnovni razlozi za rast cijena proizvoda široke potrošnje?

Nažalost, posljednje četiri godine izrazito su bile izazovne, od pandemije i postpandemije koronavirusa, geopolitike i posljedičnih ratova do klimatskih promjena, što je izazvalo različite poremećaje u opskrbnom lancu i sve je to generiralo visoke stope inflacije. Ni Hrvatska nije izoliran otok. S druge strane, treba u obzir uzeti da je tržište složeni mehanizam sa složenom strukturom.

Podaci Eurostata pokazuju kretanje cijena u odnosu na baznu 2015. godinu. Osim harmoniziranog indeksa, odvojeno se prati indeks proizvođačkih cijena te indeks uvoznih cijena. Uvozni proizvodi rasli su puno brže od domaćih, a to pokazuje i statistika; u razdoblju od početka 2020. do danas proizvođačke cijene u primarnoj proizvodnji hrane narasle su 34,6 posto, proizvođačke cijene hrane u industriji narasle su 25,8 posto, cijene hrane u uvozu za 45,9 posto, a potrošačke cijene hrane za 40,2 posto.

U kojem se dijelu mogu napraviti poboljšanja? Na koji se način može zaustaviti rast cijena proizvoda te koje mjere može poduzeti Vlada RH kako bi došlo do pada cijena?

Povećanje domaće proizvodnje napose proizvodnje hrane jedan je od najboljih mehanizama za poboljšanje strukture gospodarstva. Također, unifikacija tržišta Europske unije kao uistinu jedinstvenog tržišta može značajno smanjiti troškove. Optimizacija lanca dobave što kraćim lancima nabave bez posrednika može smanjiti cijene za one trgovce koji imaju strukturu da mogu povlačiti količine direktno iz tvornica na svoja centralna skladišta. Osim toga, poticanje kratkih lanaca opskrbe domaćim, lokalnim proizvodima može imati dvostruki učinak povećanjem domaće proizvodnje ali i lakšim upravljanjem cijenama. S druge strane, država ima donekle ograničene mehanizme intervencije jer smo na slobodnom tržištu, ali na cijene ipak može utjecati svojim snažnim regulatornim i kontrolnim mehanizmima.

>>>Tijek zbivanja vezanih uz bojkot možete pratiti OVDJE.<<<