Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do 4,2 posto.

Bit će to već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine.

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

'Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja', navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 31 mjesec zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

Pritom je u prvom tromjesečju maloprodaja porasla 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, nešto brže u odnosu na 4,6 posto u prethodnom kvartalu. To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za ožujak 6.022 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,2 posto ili za 300 kuna.

Pozitivno će na BDP utjecati i snažan rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Prema podacima DZS-a, robni izvoz skočio je u prva tri mjeseca ove godine 21,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,9 milijardi kuna. Uvoz je istodobno porastao 11,33 posto, na 37,93 milijardi kuna.

Zahvaljujući bržem rastu izvoza od uvoza, smanjen je negativni saldo robne razmjene u odnosu na prva tri lanjska mjeseca, i to za 476 milijuna kuna, na 13,03 milijarde. Pritom je pokrivenost uvoza izvozom povećana s lanjskih 60,3 na 65,6 posto.

'Nastavljeni su pozitivni trendovi u kretanju robnog izvoza, pa i salda vanjskotrgovinske bilance, ali je razlika u vrijednosti izvoza i uvoza, sudeći prema prvim procjenama, manje poticala rast nego početkom prošle godine', navodi jedan od makroekonomista.

I dok potrošnja i izvoz potiču rast BDP-a, pozitivan utjecaj industrijske proizvodnje bit će slabiji jer se njezin rast usporava.

U prva tri mjeseca ove godine proizvodnja je porasla samo dva posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To predstavlja oštro usporavanje, s obzirom da je u prethodnom kvartalu industrijska proizvodnja skočila gotovo osam posto na godišnjoj razini.

Pritom je u ožujku proizvodnja stagnirala na godišnjoj razini, čime je prekinut njezin trend neprestanog rasta koji je trajao 25 mjeseci.

'Nešto niži rast nego u prvom kvartalu prošle godine, kada je BDP porastao 2,7 posto, očekujemo pretežno zbog osjetnog usporavanja rasta industrijske proizvodnje', navodi jedan od makroekonomista.

Očekuje se i nastavak rasta investicija, sedmi kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom tromjesečju kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 4,6 posto na godišnjoj razini.

'Očekuje se vidljivije usporavanje dinamike rasta kapitalnih investicija u odnosu na prethodno razdoblje', navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

S obzirom na kretanja najvažnijih gospodarskih pokazatelja u prva tri mjeseca ove godine, većina makroekonomista zadržala je svoje procjene rasta BDP-a u cijeloj ovoj godini nepromijenjene.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 3,1 posto, a toliko su očekivali i prije tri mjeseca.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,7 do 3,5 posto.

Makroekonomisti kažu da zasad ne smanjuju procjene rasta gospodarstva, ali da će kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 40 milijardi kuna, sasvim sigurno utjecati na rast BDP-a u ovoj godini.

Poručuju da je utjecaj restrukturiranja Agrokora, čija prodaja čini oko 15 posto BDP-a i koji ima poslovne veze s gotovo 2.000 tvrtki, na cjelokupno gospodarstvo trenutačno vrlo teško procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka te načina i brzine provođenja restrukturiranja.

'Rizik Agrokora prvenstveno vidim na strani izostanka planiranih investicija kompanija pogođenih krizom te na strani osobne potrošnje u slučaju da dođe do smanjenja broja zaposlenih u tim kompanijama', navodi se u anketi Hine.

No, makroekonomisti smatraju i da ima niz pozitivnih faktora koji će ublažiti negativan utjecaj Agrokora, kao što su očekivana rekordna turistička sezona, rast robnog izvoza, snažnije financiranje iz EU fondova i izravna strana ulaganja, kao i fiskalno popuštanje.

Među prvima je nedavno na rizik od Agrokora reagirala Europska komisija, koja je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.

'Ekonomski oporavak trebao bi ostati snažan i široko utemeljen. Problemi s kojima se suočava najveća hrvatska privatna tvrtka utjecat će na rast, ali realni BDP bi trebao rasti za solidnih 2,9 posto ove godine i blago usporiti kasnije', navodi u prognozama Komisije.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje, pak, da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi oko 3 posto, no također upozorava na rizik od Agrokora.

'Ne očekujemo da će negativni utjecaj Agrokora na rast BDP-a biti značajan nego vrlo ograničen, ali je teško reći koliki. Ocjenjujemo da bi to moglo biti između 0,3 i 0,4 posto BDP-a, ovisno o tome kako će se odvijati restrukturiranje', kazao je nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

'Trenutna makroekonomska očekivanja izložena su više negativnim rizicima uvelike povezanim s posljedicama restrukturiranja najveće hrvatske kompanije. Osobito izazovnim vidimo četvrto tromjesečje', navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.