Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila dva zakonska prijedloga koja su povezana i s mjerama koje treba poduzeti za priključenje europodručju - izmjene Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te o potvrđivanju Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond
Izmjene Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava povezane su s ovlastima nacionalnih sanacijskih tijela nad kreditnim institucijama i grupama kreditnih institucija za koje sudjelovanjem u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu izravnu odgovornost preuzima Jedinstveni sanacijski odbor, kao i izmjenama odredbe o sanacijskom fondu s obzirom na objedinjavanje doprinosa u jedinstveni sanacijski fond.
S obzirom da u Hrvatskoj postoji nekoliko nacionalnih sanacijskih tijela, predloženim se izmjenama određuju njihova prava i obveze u procesu provedbe odluka i uputa Jedinstvenog sanacijskog odbora za institucije pod njegovom izravnom odgovornošću. Tako bi odgovornost i ovlast za postupanje pri provedbi odluka i uputa Jedinstvenog sanacijskog odbora imala Hrvatska narodna banka (HNB) prije samog donošenja, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) nakon donošenja odluke o sanaciji, objasnio je ministar financija Zdravko Marić.
Sredstva sanacijskog fonda, osim za ostvarenje sanacijskih ciljeva, služe i za ispunjenje obveza prijenosa doprinosa koje su institucije dužne plaćati u skladu s uredbom iz 2014. godine u jedinstveni sanacijski fond. Te će doprinose DAB prenijeti u jedinstveni sanacijski fond, napominje Marić.
vezane vijesti
HNB će, dodaje, biti tijelo zaduženo za provjeru vjerodostojnosti odluka jedinstvenog sanacijskog odbora u izricanju novčanih kazni, a koje se tiču povrede spomenute europske uredbe.
Marić je objasnio i kako je Hrvatska, budući da od datuma uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom postaje država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, dužna potvrditi Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond.
U skladu s tim, doprinosi koje u sanacijski fond uplaćuju kreditne institucije, a kojim upravlja DAB, prenijet će se u jedinstveni sanacijski fond.
Taj će se jedinstveni sanacijski fond puniti tijekom osam godina koji bi na kraju trebao dosegnuo ciljanu razinu od najmanje 1 posto iznosa pokrivenih depozita u svim ovlaštenim kreditnim institucijama svih država članica sudionica. Taj iznos procjenjuje se na oko 60 milijardi eura, navodi se u obrazloženju.
Predloženim se zakonom daje ovlast DAB-u da u ime Republike Hrvatske prenese sredstva nacionalnog sanacijskog fonda u jedinstveni sanacijski fond. Također, propisana je i obveza uplate dodatnog doprinosa, ako raspoloživa nacionalna sredstva nisu dovoljna za prijenos u jedinstveni sanacijski fond u iznosu utvrđenom odlukom Jedinstvenog sanacijskog odbora, istaknuo je ministar financija.
