U izjavi Misije MMF-a na kraju njihova posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, pohvaljena je odlučnost hrvatskih vlasti u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), no i istaknuto da Hrvatskoj ipak i dalje predstoji izazov daljnjeg povećanja životnog standarda građana.

Poručili su da se politike trebaju usredotočiti na nastavak razborite fiskalne, financijske i makrobonitetne politike kako bi se podržalo pooštravanje monetarne politike Europske središnje banke (ESB), a apostrofirana je i potreba napretka u provedbi strukturnih reformi te nastavka reformskog zamaha radi poboljšanja konkurentnosti i poticanja brže konvergencije dohotka prema bogatijim zemljama europodručja, s uporištem upravo u NPOO-u.

Iz MMF-a su uvođenje eura istaknuli kao dokaz velikog napretka od pridruživanja Europskoj uniji, kao i rezultat promišljenog vođenja ekonomske politike, pri čemu bi članstvo u eurozoni trebalo potaknuti inozemna ulaganja i trgovinu.

"Djelomice zahvaljujući vještom makroekonomskom i financijskom upravljanju hrvatskih vlasti", napisali su iz MMF-a, gospodarstvo je pokazalo otpornost prema posljedicama pandemije i agresije Rusije na Ukrajinu.

U 2023. usporavanje gospodarskog rasta, ali i inflacije

Nakon snažnog gospodarskog rasta u 2021. i 2022., a s druge strane i lanjske najviše razine inflacije u posljednjih nekoliko desetljeća, u 2023. se očekuje usporavanje rasta na 2,2 posto, kao i ublažavanje inflatornih pritisaka.

No, MMF je u odnosu na travanj revidirao "na više" svoju prognozu, s obzirom da je tada predviđao rast hrvatskog gospodarstva od 1,7 posto.

Napisali su da izgledi za gospodarski rast podliježu velikoj neizvjesnosti, pri čemu su kao glavne negativne rizike apostrofirali intenziviranje rata u Ukrajini, ponovni snažan porast cijena roba i inflacije, snažniju globalnu ili regionalnu recesiju te strože uvjete financiranja od očekivanih.

No, predviđaju da će rast u srednjoročnom razdoblju ponovno dosegnuti svoj potencijal od oko tri posto, potpomognut i ulaganjima i reformama sadržanima u NPOO-u.

Padom cijena energije i ublažavanjem "uskih grla" u opskrbi, prognoziraju iz MMF-a, smanjit će se i rast potrošačkih cijena, a inflacija bi u 2023. tako trebala iznositi prosječnih 7,5 posto, dok bi njena stopa od dva posto koju "cilja" ESB trebala biti dosegnuta krajem 2025.

No, iz MMF-a su ocijenili da će temeljna inflacija vjerojatno biti ustrajnija, pri čemu je šefica misije MMF-a u Hrvatskoj Yan Sun na današnjem brifingu za medije istaknula da snižavanje inflacije treba biti ključni prioritet.

Mjere pomoći trebaju biti bolje usmjerene

Iz MMF-a su istaknuli da kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje.

"Ekspanzivnom fiskalnom politikom stvara se rizik za poticanje domaće potražnje i inflacije te ugrožavanje konkurentnosti Hrvatske", upozorili su iz MMF-a, iz kojeg predviđaju da će deficit općeg proračuna u 2023. iznositi 0,8 posto BDP-a.

Iz MMF-a su se osvrnuli na Vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu, ustvrdivši da za ostvarenje čvršće fiskalne pozicije, a s obzirom na smanjenje cijena energenata, mjere potpore trebaju biti bolje usmjerene, privremene i transparentne.

"Reakcije Vlade na problem rasta troškova života, iako pravovremene, uglavnom nisu bile ciljane"; ustvrdili su, pri čemu su kao poželjnije mjere izdvojili privremene gotovinske transfere, vaučere i popuste za najranjivije skupine.

"Mjere potpore mogle bi se svrhovitije osmisliti kad bi se ubrzala izrada registra kućanstava i reforma socijalnog osiguranja", dodali su.

Uvođenje poreza na imovinu u skladu s njezinom vrijednosti

Kada je riječ o poreznoj politici, iz MMF-a su istaknuli da bi, u kontekstu i potrebe daljnjeg smanjenja javnog duga, svaka porezna reforma trebala sačuvati izvore prihoda, no ujedno i poboljšati strukturu poreznog sustava, uz naglasak na pravednost i rast.

Stoga korisnim smatraju uvođenje "vrijednosnog" poreza na imovinu te ukidanje iznimno povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma.

Takva reforma trenutnog poreznog sustava, koji pogoduje ulaganjima u stambene nekretnine, pridonijela bi smanjenju potražnje, aktiviranju neiskorištenih stambenih prostora, kao i poticanju participacije radne snage na tržištu rada, nasuprot ostvarenju prihoda od rente.

Za provedbu i upravljanje suvremenim porezom na imovinu, napisali su iz MMF-a, potrebni su sveobuhvatni i precizni vlasnički registri, a u kratkoročnom razdoblju komunalne naknade i porez na kuće za odmor mogli bi se transformirati u osnovni vrijednosni porez na imovinu, s tim da se posebnim mehanizmima zaštite najranjiviji i kućanstva kojima je to jedina nekretnina za stanovanje.

Yan Sun je pojasnila da se pod 'vrijednosnim' porezom smatra oporezivanje nekretnine u skladu s njenom vrijednošću, a ne prema fizičkoj veličini, to jest kvadraturi. Primjer toga su kuće na dobrim lokacijama, koje su puno vrijednije od nekih jednako velikih nekretnina na manje atraktivnim mjestima.

Kada je, pak, riječ o poreznoj reformi koju je najavila hrvatska vlada, Yan Sun je rekla da u MMF-u nisu upoznati s njezinim detaljima pa je stoga ne mogu ni komentirati.

Nužno povećanje produktivnosti

Govoreći o strukturnim politikama, iz MMF-a su istaknuli da Hrvatska treba povećati produktivnost, koja još uvijek zaostaje za onom usporedivih zemalja EU-a.

"Povećanje produktivnosti zahtijevat će ambiciozniji i sveobuhvatniji paket reformi, uz sredstva iz fondova EU-a, u cilju rješavanja neučinkovitosti i ograničenja koja pridonose nedostatnim ulaganjima u istraživanje i razvoj i usvajanju tehnologija te neučinkovitoj raspodjeli resursa. Osim toga, treba poboljšati institucionalnu kvalitetu i u javnom i u privatnom sektoru", napisali su iz MMF-a, dodajući da će povećanju produktivnosti.doprinijeti i ubrzanje digitalne tranzicije.

Između ostalog, apostrofirali su i potrebu pojednostavljenog i transparentnog sustava plaća u javnom sektoru koji nagrađuje zasluge i produktivnost, zatim potrebu obnavljanja napora za produženje radnog vijeka, rješavanja dugova u zdravstvu, kao i kvalitetan sustav upravljanja javnim ulaganjima, koji bi pomogao u optimalnom korištenju sredstava iz fondova EU-a i privlačenju privatnih ulaganja.

Pozdravili su i proces pripreme novog jedinstvenog zakona o poduzećima u državnom vlasništvu, koji bi trebao biti donesen početkom 2024. godine.

Istaknuli su da je bankovni sustav i nadalje profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan. No, iako su se ranjivosti sektora stanovništva i poduzeća smanjile nakon pandemije, snažnije usporavanje gospodarskog rasta od predviđenog, u uvjetima rasta kamatnih stopa, moglo bi uzrokovati nove izazove za te sektore i povećati kreditne rizike, upozorili su iz MMF-a.

Jačanje ponude najdjelotvornije za osiguranje cjenovno priuštivih stanova

Osim toga, iz MMF-a su zamijetili da je zbog rapidnog povećanja cijena stambenih nekretnina u posljednjih nekoliko godina problem postala njihova priuštivost.

Unatoč naznakama privremenog zaustavljanja rasta cijena stambenih nekretnina i transakcija, tržište stambenih nekretnina moglo bi se suočiti s novim pritiscima, pa iz MMF-a smatraju da bi se mogla razmotriti eksplicitna ograničenja usmjerena na korisnike kredita, a s ciljem sprječavanja budućih rizika za financijsku stabilnost.

Smatraju i da bi se trebala razmotriti sveobuhvatna revizija mjera potpora za stambeno zbrinjavanje, pri čemu su ustvrdili da je jačanje ponude najdjelotvorniji način za osiguranje cjenovno priuštivih stambenih nekretnina, a radi poticanja te ponude upravo je potrebno reformirati sadašnje povoljno oporezivanje ulaganja u nekretnine.

Napisali su i da treba pažljivo razmotriti različite prijedloge subvencioniranja najma stanovanja, između ostalog upozorivši da bi šire rasprostranjene državne potpore mogle rezultirati davanjem potpora i onima koji nisu toliko lošeg financijskog stanja te dodatno povećati potražnju za najmom i cijene.

Mogućnost za daljnje reforme tržišta rada

Ocijenili su i da su hrvatske vlasti poduzele mjere kako bi se pronašlo najbolje rješenje s obzirom na starenje i smanjenje broja stanovnika, no i napomenuli da trenutačno povećana potražnja na tržištu rada nudi mogućnost za provedbu daljnjih reformi.

Stoga smatraju da regulativu vezanu za ugovore o radu na neodređeno vrijeme treba pojednostaviti, savjetuje se i uvođenje još programa za poticanje zapošljavanja koji su namijenjeni ranjivim skupinama, tu su i ulaganja u vrtiće i ugovori na skraćeno radno vrijeme koji mogu povećati participaciju ženske radne snage, a dobro osmišljenim subvencijama može se potaknuti imobilnost radnika.

Naposljetku, uz dobro upravljanje, ublažiti manjak radne snage.može se i priljevom inozemne radne snage iz zemalja koje nisu članice EU-a, naveli su iz MMF-a.