Nakon što je krajem studenog Turska srušila ruski borbeni avion zbog navodne povrede zračnog prostora odnosi dviju zemalja naglo su se zaoštrili i odveli ih u svojevrsni gospodarski rat. Kraj njihovog dugogodišnjeg prijateljstva značio je i kraj iznimne gospodarske suradnje, a u novostvorenom vakuumu otvaraju se brojne prilike za druge igrače, između ostalog i za Hrvatsku
Dok su Turci masovno bili angažirani na megalomanskim ruskim građevinskim projektima, posebice u Moskvi, Rusi su vrlo rado trošili novac na turskoj obali. Malo je Rusa koji će nakon rušenja njihova jurišnog aviona htjeti ljetovati u Turskoj, zbog čega su turističke agencije već krenule u preotimanje putnika.
Slično je i s drugim gospodarskim granama. Rusija je bila velik uvoznik gotove hrane iz Turske, a u nju je izvozila žito. Prilike za uvoz hrane u Rusiju bile bi znatno bolje za domaće kompanije kada ne bi vrijedio embargo na uvoz hrane iz Europske unije, kojim je Rusija odgovorila na ekonomske sankcije Europske unije.
Situacija s turistima bitno je drugačija pa smo istražili može li Hrvatska uzeti barem dio ruskih turista koji će odustati od odmora u Turskoj.
Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, upozorava da zaoštravanje odnosa Rusije i Turske može imati ozbiljne posljedice po domaći turizam.
Velika turska prijetnja
'Može se dogoditi da nešto više ruskih turista dođe u Hrvatsku, ali pod uvjetom da odnosi Rusije i Turske ostanu ovakvi kakvi su sada. Možemo uzeti dio putnika, ali velik dio aranžmana za iduću godinu već je dogovoren. S našim kapacitetima nema puno prostora za navalu ruskih turista', rekao je za tportal.
Ono što Žgombu brine je pitanje odakle će Turska namaknuti manjak od tri milijuna turista koji u nju dolaze iz Rusije. Naime on pretpostavlja da će Turska taj deficit pokušati nadoknaditi uzimanjem turista s tržišta koja su najznačajnija i za Hrvatsku, u prvom redu iz Njemačke.
'Turska ostaje bez tri milijuna Rusa i tražit će nove turiste na istim tržištima na kojima ih tražimo i mi. To bi moglo dovesti do bespoštedne borbe', rekao je.
Dakle prijetnja od pojačane turske ponude na tržištima atraktivnima Hrvatskoj veća je od prilike koju nude eventualni brojniji dolasci Rusa, za koje u Europskoj uniji još uvijek vrijedi vizni režim.
Čak trećina Rusa manje u 2015.
U prvih devet mjeseci ove godine Hrvatsku je posjetilo 110.000 gostiju iz Rusije te su ostvarili 858.000 noćenja, što je pad od 28 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji u Rusiji i slabljenju rublja, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) nikad nisu odustali od promocije Hrvatske u toj zemlji, poručuju iz Ministarstva.
'Hrvatska je na ruskom tržištu i dalje prepoznata kao kvalitetna destinacija. Hrvatska turistička zajednica u Moskvi ima svoje predstavništvo, o čijim aktivnostima govori i činjenica da je Hrvatsku prošlog mjeseca rusko izdanje magazina National Geographic Traveler proglasilo najboljom destinacijom za obiteljski odmor', kažu u Ministarstvu turizma.
U idućoj godini HTZ planirati nastupati na turističkim sajmovima u Moskvi, aktivirati profil na ruskom pandanu Facebooku, društvenoj mreži Vkontakte, u tijeku je i obrada prijavljenih projekata za udruženo oglašavanje, a među prijavljenim je i nekoliko partnera s ruskog tržišta.
U proteklih pet godina Rusija se probila među 20 najvećih tržišta za hrvatski turizam. Rekordna posjećenost zabilježena je 2012., kada je Hrvatsku obišlo više od 210.000 ruskih turista. Istovremeno, Turska je za Hrvatsku tek 40. najvažnije turističko tržište s 26.000 posjeta u prvih deset mjeseci ove godine.
Zanimljive brojke otkriva i pogled na statistike o izvozu poljoprivrednih proizvoda u Rusiju. Naime sveukupan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda zemalja Europske unije od kolovoza 2014. do travnja ove godine smanjio se za četiri posto.
Izvoz EU-a u Rusiju pao je čak 42 posto, no Hrvatska nije izgubila svoj udio. Prema podacima Eurostata, hrvatski izvoz u Rusiju ostao je nepromijenjen te vrijedi oko dva posto ukupnog hrvatskog izvoza. To može sugerirati da hrvatski poduzetnici ipak imaju otvorene kanale prema Rusiji, kojima mogu distribuirati svoju robu.
Turska i Rusija u mnogočemu ovise jedna o drugoj, o čemu svjedoči njihova obilna trgovinska razmjena. Ankara svake godine kupi 30 milijardi kubika ruskog plina i četiri milijuna tona žita. Zauzvrat, Rusija svake godine kupi turske hrane u vrijednosti od šest milijardi dolara. Rusi vole i turske plaže – samo lani na njima su ostavili više od četiri milijarde dolara. Nakon Nijemaca, Rusi su drugi najbrojniji turisti u Turskoj.
Turska i Rusija imaju potpisane ugovore za dva megaprojekta. Prvi je Turski tok, plinovod vrijedan 12 milijardi dolara. Taj je projekt suspendiran nakon rušenja ruskog jurišnog aviona. Drugi projekt je ruska izgradnja četiriju nuklearnih elektrana vrijednih 20 milijardi dolara i zasad nije obustavljen.
Iako je još rano za konkretne ocjene, ako se odnosi Turske i Rusije nastave pogoršavati, i Moskva i Ankara će izgubiti milijarde dolara u nadolazećim godinama.
