Zbog toga je Zagrebačka županija u utorak proglasila stanje elementarne nepogode za sedam gradova i deset općina kako bi voćari mogli prijaviti štete jedinicama lokalne samouprave i osiguravajućim kućama, barem onaj dio njih koji je osigurao urod.

Kakvo je doista stanje na terenu i hoćemo li plaćati astronomske cifre za kilu trešanja, upitali smo predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Branimira Markotu. On nam odmah otkriva da će, uz Zagrebačku županiju, stanje elementarne nepogode proglasiti Sisačko-moslavačka, ali možda i neke druge županije na sjeverozapadu Hrvatske.

On kaže da su zbog mraza najviše stradale rane sorte u visokoj fazi cvatnje, poput trešanja, marelica, bresaka, jabuka i šljiva. 'To je jako stradalo prije dva tjedna, a prošli tjedan dodatno su nastradale neke sorte jabuka. Bolje su prošle sorte koje su u nižoj fazi cvatnje, čiji su cvjetovi zatvoreni i takve biljke su otpornije', kaže nam Markota.

Po pitanju opskrbe voćem Hrvatska je, osim jabuka, mandarina i višanja, poprilično ovisna o uvozu, što iz EU-a, što iz trećih zemalja, posebice Turske i Srbije.

'U sortama koje su nastradale u mrazu nemamo ni 50 posto samodostatnosti, pa je glavno pitanje kakvo će biti tržište u Europi. Teško je govoriti koliko će to utjecati na cijenu, ali uroda će definitivno biti manje. Otvoreni smo europskom tržištu', kaže Markota.

A kako vremenske prilike u okruženju nisu bile bitno bolje, može se očekivati da će se primjerice kilogram trešanja plaćati sto kuna, što je situacija koja se ponavlja iz godine u godinu, jer onaj tko prvi ponudi robu na tržištu rasproda sav lager, bez obzira na naizgled paprenu cijenu.

Što se povrća tiče, kaže Markota, situacija je daleko bolja, jer povrćari sade rane sorte u staklenicima, a velikih problema neće biti ni u opskrbi domaćim jagodama.

'Staklenička proizvoda u proljeće je zaštitila povrćare, bilo je nekih problema, ali generalno se ništa spektakularno nije dogodilo. No opet, neke mikrolokacije mogu imati jako niske temperature pa im se sve smrznulo. Posljednjih šest godina u travnju imamo izuzetno niske temperature. Zaštite od mraza postoje, no njih si može priuštiti jako mali broj voćara', kaže nam sugovornik.

Pitamo ga je li rješenje u osiguranju uroda?

'Premije osiguranja su sve veće, a pokriće osiguranih slučajeva sve manje. Naši voćari su ovom prilikom shvatili da su u pokriću štete nastale tek nakon 10. travnja, a tad je mraz već prošao. Nažalost, pokrića su sve manja, a voćari misle da imaju osiguranje i tek onda shvate da nemaju ništa. To je velik problem, a Ministarstvo poljoprivrede pomaže im pokrivanjem 70 posto premije', pojasnio je naš sugovornik.

Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je osigurano tek oko 30 posto voćarskih površina te su uzgajivači već tražili od Ministarstva poljoprivrede da se model osiguranja doradi kako se ne bi događalo da police postanu aktivne nakon što mraz 'pobere' urod.