Trenutno na Zagrebačkoj burzi kotira 16 obveznica, čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, različitih godina izdanja i rokova dospijeća. Ukupni je nominalni iznos tih aktivnih obveznica na domaćem tržištu 16,4 milijarde eura.

Likvidnost državnih obveznica na burzi je slaba, trguje se povremeno, a sudionici su uglavnom banke i drugi veliki institucionalni ulagači. U 2022. ostvareno je 118,4 milijuna kuna prometa, a najviše se trgovalo šestogodišnjom obveznicom s dospijećem 2023. godine (H23BA).

Većina transakcija s obveznicama realizira se izvan burze, direktnim trgovanjem. Jedan od razloga slabe likvidnosti je to što država nije angažirala primarne dilere koji bi održavali likvidnost na burzi.

Kako se formira cijena obveznica?

Prilikom izdavanja obveznice definira se cijena na primarnom tržištu, a koja može biti jednaka nominali (100 posto), iznad ili ispod nominale. U slučaju aktualne narodne obveznice na primarnom tržištu utvrđena je cijena 100 posto nominale, što znači da su kuponska kamatna stopa i prinos do dospijeća isti te iznose 3,65 posto.

Nakon izdavanja obveznice svakodnevno se formiraju ponuda i potražnja na sekundarnom tržištu (burza, OTC tržište) i odvijaju transakcije po cijenama koje mogu biti više ili niže od cijena prilikom inicijalne kupnje. Kako se mijenja cijena, tako se mijenja prinos do dospijeća.

Prodajom obveznica na burzi prije njihova dospijeća može se ostvariti dobitak, ali i gubitak, ovisno o tome kakva je trenutačna tržišna cijena.

Tržišna cijena obveznica primarno ovisi o kretanju kamatnih stopa na tržištu. Kada kamatne stope na tržištu rastu, u pravilu rastu mogući prinosi, odnosno zarada na nova ulaganja (npr. u novu obveznicu izdanu po višoj kamatnoj stopi ili novi depozit u banci koji nosi višu kamatnu stopu), pa se smanjuje investicijska privlačnost već prethodno izdanih obveznica, čije su kamatne stope nepromjenjive. Zbog niže privlačnosti obveznica kao mogućeg ulaganja smanjuje se njihova tržišna cijena.

Situacija je obrnuta u slučaju pada kamatnih stopa na tržištu, kada tržišne cijene na već izdane obveznice u pravilu rastu. Stoga se kaže da je odnos kretanja kamatnih stopa, tj. prinosa i tržišne cijene obveznica suprotan. Drugim riječima, kad kamatne stope rastu, tržišna cijena obveznica pada, a kad padaju kamatne stope, tržišna cijena obveznica raste.

Primjeri trgovanja

• Ulagač je kupio obveznice nominalne vrijednosti 10.000 eura po cijeni 100 posto. Odlučio je prodati obveznice prije dospijeća, a tržišna cijena pala je na 99 posto. Prodajom je dobio 9900 eura, uz ostvareni kapitalni gubitak od 100 eura.
• Ulagač je kupio obveznice nominalne vrijednosti 10.000 eura po cijeni 100 posto. Odlučio je prodati obveznice prije dospijeća, a tržišna cijena porasla je na 101 posto. Prodajom je dobio 10.100 eura uz ostvarenu kapitalnu dobit od 100 eura.

Prodaja obveznica uključuje određene transakcijske troškove s obzirom na to da vlasnik obveznice ne može sam direktno prodati obveznicu, već to za njega radi društvo za pružanje investicijskih usluga na temelju sklopljenog ugovora.

Prinosi i cijene postojećih obveznica

U donjoj tablici možete vidjeti kako se kreću kotacije (cijene i prinosi) hrvatskih obveznica izdanih na domaćem tržištu u ponudi Zagrebačke banke na dan 8. ožujka. Navedene državne obveznice usporedive su s narodnom obveznicom jer su denominirane u istoj valuti (EUR) i imaju slične rokove dospijeća.

Najsličnija je obveznica H253A, koja dospijeva u istom mjesecu kao i narodna obveznica, a u zadnjoj transakciji na dan 7. ožujka cijena je iznosila 93,50 posto te prinos do dospijeća 3,68 posto. Dakle cijena je bila 6,5 postotnih poena ispod nominale, a prinos je bio malo viši od kuponske kamatne stope na narodnu obveznicu (3,65 posto).

Nakon dugotrajnog trenda padajućih prinosa, oni na obveznice počeli su rasti početkom 2022. godine, kada se dogodio snažan zaokret u monetarnoj politici globalnih centralnih banaka.

U kratkoročnom razdoblju može se očekivati daljnji rast traženih prinosa i posljedično pad cijena postojećih obveznica na tržištu.