Sektor trgovine u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u srpnju ove godine razgovarao je s resornim ministrom Markom Pavićem te su predstavnici najvećih trgovaca od Ministarstva zatražili povećanje kvota za uvoz radnika, ali i mogućnost većeg angažmana učenika koji bi ljeti mogli zaraditi prvi novac.

Manjak radnika toliko je kroničan, upozorili su, da bi mogao ugroziti i rezultate turističke sezone, što se prema prvim procjenama i dogodilo. S lokala diljem obale visjele su obavijesti 'tražimo radnike'.

Upitali smo Konzum, Lidl i Spar, koji zajedno drže više od trećine ukupne domaće maloprodaje, kakve trendove bilježe i gdje im nedostaje najviše radnika.

U najvećem domaćem trgovačkom lancu, Konzumu, napominju kako su od početka godine do danas zaposlili više od 1200 ljudi sa svim pogodnostima, poput božićnice, uskrsnice i regresa.

Unatoč pogodnostima, tijekom turističke sezone imali su, kako kažu, izazove u pronalasku radne snage. Sezona je ipak uredno odrađena, ponajviše zahvaljujući pomoći radnika s kontinentalnih područja zemlje.

'Najizraženiji nedostatak radne snage vidimo na području Grada Zagreba te u Istri i na Kvarneru, i to na pozicijama u maloprodaji, online prodaji i logistici. Kako bi privukao nove zaposlenike, Konzum je povećao plaće, nudi stimulativna primanja i prilagodljivo radno vrijeme', kažu nam.

SPAR se, baš kao i ostali trgovački lanci, bori s pronalaskom radne snage. Kao i u Konzumu, najviše ih muči nedostatak radnika u Zagrebu, dok primjerice u Slavoniji uopće nema manjka radnika.

'Osim Zagreba, primjetan problem s radnom snagom bilježe područja Istre i Dalmacije te sjeverni dio Hrvatske', kažu nam u Sparu.

Aktualnu sezonu prebrodili su sa studentima i radnicima kojima su nudili atraktivnije uvjete kako bi ih privukli, poput veće plaće, dodatnih financijskih naknada za odvojen život, plaćenog smještaja i boravaka te plaćenog puta.

U Lidlu nam priznaju kako tek povremeno imaju poteškoće u pronalaženju radne snage te ne mogu izbjeći negativne demografske trendove koji u Hrvatskoj utječu na raspoloživost zaposlenika.

Posjetimo, Vlada je za ovu godinu odobrila kvotu za zapošljavanje 21.210 stranaca u Hrvatskoj, od čega 10.770 u graditeljstvu, 4660 u turizmu, 1600 u metalskoj industriji, 1408 u brodogradnji, više od po 700 u prometu i prehrambenoj industriji, 580 u prerađivačkoj, 300 u informatici i 260 u poljoprivredi. Kada bi se sva ta radna mjesta popunila, gospodarstvu bi nedostajalo još ljudi.

Kada smo ovog ljeta pisali o problemu manjka radne snage u Hrvatskoj, Iva Tomić, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, rekla nam je da problemi na tržištu rada neće nestati preko noći i da bi mogli postati još gori.

'Domaći radnici već su u velikoj mjeri otišli u inozemstvo jer u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji mogu dobiti sigurnije poslove, a ne da, kao u Hrvatskoj, idu od posla do posla. Iako su u tim zemljama troškovi života nešto viši, više su i plaće, a tu je i niz pogodnosti zbog kojih odlaze', rekla je Tomić i zaključila:

'Taj smo manjak pokušali nadoknaditi povećanjem kvota za uvoz radnika te smo primarno ciljali na susjedne zemlje, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju. Radnici u tim zemljama znaju da samo malo dalje od Hrvatske mogu zaraditi puno više i živjeti lagodnije, a uglavnom im se nije problem dokopati tih zemalja. To je posebno izraženo u BiH, u kojoj velik broj građana ima i hrvatsku putovnicu.'