Na četvrtom ministarskom sastanku Kine i 16 zemlja središnje i istočne Europe (CEEC), održanom u četvrtak u kineskom gradu Ningbou, naglasak je stavljen na izravnu suradnju s Kinom, naveo je Mihotić u razgovoru za Hinu nakon tog sastanka.

“U ovom trenutku ta suradnja odnosi se na nekoliko projekata. Prije svega tu je Pelješki most, gdje je po prvi put jedna kineska komanija na javnom natječaju dobila projekt koji se financira sredstvima EU-a”, rekao je.

Po njegovim riječima, Kina je dobivanjem tog projekta dobila priliku da se uključi na EU tržište vezano za realizaciju i drugih velikih infrastrukturnih projekata koji će u budućnosti biti najvećim dijelom financirani sredstvima iz EU fondova.

“Očekujemo da u roku od 70 dana nakon potpisa ugovora oni dođu na gradilište i započnu radove”, naglasio je Mihotić.

Ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama, vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) potpisan je 23. travnja, između predstavnika Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporationk, a 85 posto prihvatljivih troškova financira se iz EU sredstava.

Mihotić je naglasio da je kineska strana zainteresirana i za ulazak u suvlasništvo Luke Zadar.

“Luka Zadar ovih dana potpisuje ugovor s kineskim partnerima o suvlasništvu. To je za kinesku stranu logistička točka preko koje bi širili svoju trgovinu ne samo na hrvatsko, već i europsko tržište”, naveo je Mihotić.

Nedavno su mediji pisali da kineski investitor, a neki su pritom naveli tvrtku Jiangxiong Hua, planira ući u vlasništvo zadarske luke te u prvoj fazi uložiti 215 milijuna kuna.

Interes za suradnju Kina iskazuje i za Luku Rijeka, kaže Mihotić.

“Najavili smo im da će uskoro biti objavljen tender za terminal u Luci Rijeka, koji će se moći preuzeti u koncesiju. Sasvim sigurno će i kineske firme biti zainteresirane”, smatra Mihotić i navodi da su se o tome raspitivali i u najvećoj kineskoj luci, Ningbou.

Dodao je da je Hrvatska iskazala interes za uspostavu izravne zrakoplovne veze s Kinom, što bi pridonijelo povećanju dolazaka turista u Hrvatsku s tog golemog tržišta. “I druge zemlje središnje i istočne Europe pokazale su interes za time. Naša je želja da se to ostvari. Pokušat ćemo vidjeti koje su kompanije zainteresirane da to realiziraju”, istaknuo je.

Predstavljena ponuda 18 hrvatskih tvrtki

Ministarski sastanak Kine i CEEC zemalja održan je u sjeni mogućeg trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

“Brine nas mogući trgovinski rast između Kine i SAD-a. Želimo suradnju s oba ta velika tržišta tako da moramo pronaći način da ta suradnja nastavi funkcionirati i dalje”, naveo je Mihotić.

Uz taj sastanak, u Ningbou je otvoren i CEEC Expo 2018, na kojem se predstavljaju tvrtke iz zemalja središnje i istočne Europe.

Ove godine na toj su izložbi predstavljeni proizvodi 18 hrvatskih tvrtki, a najviše su pritom zastupljene one iz Istarske županije. Tvrtke su predstavile domaće prehrambene proizvode, vina i kozmetičke preparate.

Hrvatske tvrtke predstavljaju se na kineskom tržištu već četvrtu godinu zaredom, a kako ističu iz HGK, njihov interes svake je godine sve veći.

Ningbo – vrata za ulazak na kinesko tržište

Smješten između unutrašnjosti Kine i obalnog dijela, Ningbo je glavno transportno središte te zemlje s dobro razvijenom mrežom autoputa, željeznice, zračnog i brodskog prometa. S godišnjim brodskim prijevozom iznad milijardu tona tereta, već devet godina je najzaposlenija teretna luka u svijetu.

Uz razvoj luke i transporta te jake industrijske baze, taj grad u sjevernoj kineskoj pokrajini Zheijang jedan je od prvih pilot gradova u Kini koji potiče inovativnost, komercijalizaciju znanstvenih otkrića i inkubaciju malih i mikro poduzetnika.

Privatni sektor u tom više milijunskom gradu već je sad vrlo razvijen – krajem 2017. tamo je sjedište imalo više od 332 tisuće kineskih poduzeća, većinom u privatnom vlasništvu te više od 9.300 stranih poduzeća.

Ningbo je najveći magnet za strana ulaganja u južnoj delti rijeke Jangce, privukavši do kraja 2017. čak 162 milijarde dolara inozemnih investicija, no golema su i ulaganja ningboških poduzetnika.

Ove godine procjenjuje se da će uložiti 11,2 milijarde juana u 114 velika industrijska projekta, a 46,5 milijardi juana u 124 infrastrukturna projekta. Tečaj juana i kune kreće se otprilike na razini 1:1.

Poduzetnici iz Nongboa, koje tamošnje vlasti potiču na inozemna ulaganja, do kraja prošle godine otvorili su i 41 kompaniju u zemljama središnje i istočne Europe.

Taj grad bilježi jednu od najvećih robnih razmjena sa CEEC zemljama među kineskim gradovima – lani je ona dosegnula gotovo 3 milijarde dolara.

Ima prostora za proširenje suradnje

Trgovinska razmjena s Hrvatskom nije značajna. Po kineskim službenim podacima, u prošloj godini ukupna vrijednost trgovinske razmjene između Ningboa i Hrvatske dosegnula je gotovo 75 milijuna dolara, što je povećanje za otprilike 14 posto u odnosu na godinu ranije.

Pritom je za većinu razmjene zaslužan izvoz iz Ningboa, koji je dosegnuo gotovo 72 milijuna dolara ili gotovo 9 posto više, dok je istodobno uvoz iz Hrvatske bio 8 milijuna dolara, što je oko 90 posto više nego u 2016.

Hrvatska je ponajviše uvozila insekticide, herbicide i ostale slične proizvode, ptom odjeću, ukrasne predmete, tekstilna vlakna idr. Iz Hrvatske je, pak, najviše izvezeno u Ningbo rezanog drva, alkohola, motora i generatora.

Mihotić kaže da je hrvatska strana zainteresirana za povećanje robnog izvoza na kinesko tržište. “U ovom trenutku iz Ministarstva poljoprivrede osiguravaju licence za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu”, istaknuo je.