Istodobno, banke im nude odobravanje kredita na godinu dana kojim će zatvoriti iznos smanjenog prekoračenja. Banke naime nude dvije vrste minusa – dopuštene i prešutne. Dopuštene koristi samo 32 tisuće građana, a prešutne njih čak 840 tisuća i njihovo će im smanjenje značiti veliki udar na standard.

HNB tvrdi da pokreće izmjenu zakona kako bi se korisnike prešutnih minusa zaštitilo od previsokih kamata, no ostalo je nejasno kako su se ljudi uopće našli u situaciji da im banke zaračunavaju kamatu koja je dva puta viša od zakonom najveće dopuštene?

Kamate na prešutna prekoračenja kreću se naime od 8,11 do šokantnih 17,4 posto! U prosjeku su oko 11 posto. A zakon koji su donijeli bivši SDP-ovi ministri financija Slavko Linić i Boris Lalovac zabranio je bankama da građanima zaračunavaju kamate iznad najveće dopuštene, što je trenutačno 8,11 posto!

U situaciji u kojoj je kamatna stopa na štednju oko 0,005 posto, a država se u kolovozu zadužila uz kamatu od 0,01 posto, zaračunavanje kamate na prešutne minuse od 11, 15, 17,4, ali i od devet posto izgleda kao pljačka.

Građani su krajem lipnja uglavnom u prešutnom minusu bili 6,3 milijardi kuna, za što su bankama u godinu dana platili ili će platiti najmanje 630 milijuna kuna kamata. Da su taj novac putem trezorskih zapisa banke posudile državi, od njega bi na kamatama dobile samo 630 tisuća kuna! A što je najgore – ljudima uopće nije jasno otkud odjednom prešutni minusi kojima ih deru.

HNB je odlučio reagirati kad su otkrili da se 95 posto svih minusa na tekućem računu odobrava mimo odredbi o najvećoj dopuštenoj kamati.

HNB ističe da su banke odobrile svojim klijentima 94 tisuće dopuštenih minusa kod kojih je najveća kamata 8,11 posto i 1,7 milijuna prešutnih minusa za koje ne postoji ograničenje kamate. Srećom, ipak nisu svi koji su to mogli ulazili u minuse – dopuštene koriste 32 tisuće od 95 tisuća, a prešutne njih 840.000 od ukupno 1,7 milijuna, donosi Večernji list.