O najnovijim strategijama u upravljanju rizicima, regulatornim i zakonskim promjenama, tržišnim očekivanjima, umjetnoj inteligenciji i makroekonomskoj stvarnosti raspravljali su stručnjaci iz svijeta osiguranja i reosiguranja, regulatora i supervizora. Uvodnim govorima prisutnima su se obratili Ana Zorić, ravnateljice Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija Republike Hrvatske te izv. prof. dr. sc. Velibora Mačkića, izaslanika Predsjednika Republike Hrvatske.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), dr. sc. Ante Žigman prilikom analize trenutnog stanja na globalnom, europskom i hrvatskom financijskom tržištu naglasio je važnost očuvanja stabilnosti financijskog sustava, posebno tržišta osiguranja koje čini gotovo 20 posto ukupne imovine hrvatskog sektora nebankarskih financijskih usluga. Opisujuće trenutne okolnosti, Žigman je istaknuo da svjetsko tržište dionica trenutno bilježi brz rast vrijednosti, investitori se lako upuštaju u rizičnija ulaganja, dok gospodarski rast usporava i ne prati ovaj burzovni optimizam.

Istodobno, visoka inflacija i dalje sprječava monetarno popuštanje i pad kamatnih stopa, unatoč očekivanjima da će se to uskoro dogoditi. U ovakvom okruženju, ističe Žigman, osiguratelji posebno moraju brinuti o potencijalnim tržišnim rizicima i pronaći načine kako umanjiti utjecaj eventualnih promjena vrijednosti portfelja. Naime, usporavanje prodaje poslovnih i stambenih nekretnina tijekom prošle godine sugerira da bi europsko, a time i domaće tržište nekretnina moglo doživjeti promjene. To je, prema njegovim riječima, važan signal za hrvatska osiguravajuća društva jer ona imaju znatno veći udio nekretnina u svom portfelju u usporedbi s prosjekom Europske Unije.

'Hanfina posljednja stres testiranja su pokazala da čak i u slučaju značajnijeg pada cijena tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi. Unatoč tome, očekujemo da društva pažljivo procijene rizike povezanih s ulaganjem u nekretnine, diversificiraju portfelj i adekvatno vrednuju ta ulaganja kako bi osigurali potrebnu razinu kapitaliziranosti i održali stabilnost tržišta', zaključio je u svom izlaganju g. Žigman.

Vrijedan uvid u stanje industrije osiguranja kao i potencijalne prilike za njen daljnji rast i razvoj s okupljenim stručnjacima podijelio je i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje, mr. sc. Slaven Dobrić.

Inovativne tehnologije, agilne strategije, suočavanje s klimatskim i zdravstvenim krizama te jačanje financijske pismenosti građana na području osiguranja bile su ključne teme prvog panela posvećenog analizi trenutnog gospodarskog okruženja u Hrvatskoj i njegovog utjecaja na potražnju za osiguranjem. Robert Vučković, član Uprave Croatia osiguranja istaknuo je:

'Industrija osiguranja danas se više nego ikad suočava sa složenim i brzim promjenama u svim segmentima, od globalne političke i ekonomske neizvjesnosti, do povećanih rizika kibernetičke sigurnosti, snažnih klimatskih promjena, demografskih izazova i svjetskih zdravstvenih kriza, a sve to diktira novu dimenziju predviđanja i upravljanja financijskim rizicima. Usudio bih se reći da živimo u najizazovnijem vremenu ikada i svi moramo biti spremni na ubrzano usvajanje inovativnih tehnologija i agilnih strategija kojima ćemo se prilagoditi vremenu koje dolazi. Croatia osiguranje, kao digitalni i tržišni lider u osiguranju, uz prilagodbu svih svojih produkata i procesa drugačijim očekivanjima današnjih klijenata, prvo na tržištu uvodi procjenu šteta baziranu na umjetnoj inteligenciji, a prvi u Europi imamo i Chat GPT u korisničkoj podršci. Ovo je samo mali dio naših aktivnosti kojima, sa svojih 140 godina uspješnog poslovanja, odgovaramo na izazove okruženja.'

Predsjednik Uprave Uniqa osiguranja, Lukas Oliver Pavić naglasio je važnost uloge osiguranja u suočavanju s krizama:  'Osiguranje je u današnjem neizvjesnom svijetu važnije nego ikad jer se na njega možemo osloniti u nepredvidivim situacijama kojih je sve više. U svim dosadašnjim krizama naša industrija pokazala je veliku otpornost, agilnost i inovativnost, uspješno upravljajući rizicima kako bi zadržala stabilnost u promjenjivom okruženju. Vjerujem da je najveći izazov pred nama podići svijest o važnosti osiguranja budući da smo još uvijek u Hrvatskoj nedovoljno osigurani. Najvažniju ulogu tu će odigrati sposobnost osiguratelja da klijentima približe svoje proizvode i usluge kao sveobuhvatna rješenja za njihove potrebe, bez obzira je li riječ o zdravlju, mobilnosti, zaštiti imovine ili poslovanja u čemu će biti presudna primjena modernih tehnologija, ali i opredijeljenost održivim rješenjima u kojima će korisnici prepoznati dobrobit za cijelu zajednicu.'

Navodeći osiguranje kao ključni element financijske sigurnosti građana i gospodarstva, Božo Šaravanja, član Uprave Wiener osiguranja VIG, dodao je: 'Iako su pomaci vidljivi, kad govorimo o izazovima u industriji osiguranja, važno je uzeti u obzir da je percepcija osiguranja kod mnogih još uvijek na razini dodatnog troška, a ne investicije u miran san i stabilnost poslovanja.

'Zato dugoročno veliku priliku vidim u jačanju financijske pismenosti kroz razvijanje svijesti o važnosti osiguranja, kako u segmentu fizičkih, tako i u segmentu pravnih osoba, te u izgradnji povjerenja između klijenata i osiguratelja. Naša je zajednička dužnost da osiguramo da naši proizvodi i usluge zadovoljavaju stvarne potrebe klijenata te da radimo na unaprjeđenju percepcije osiguranja kao ključnog elementa financijske sigurnosti', dok je predsjednica Uprave Allianz Hrvatska, Marijana Jakovac izrazila slične stavove ističući:

'Percepcija osiguranja se mijenja, te postaje sve jasnije da osiguranje nije samo obveza, već jedan od važnijih elemenata za sretniji i bezbrižniji život. U doba klimatskih promjena i velikih vremenskih nepogoda, osiguranje postaje neophodno za zaštitu imovine i sigurnost, što potvrđuje veliki porast potražnje za imovinskim osiguranjima. Nažalost, efekti rasta potražnje javljaju se tek nakon nastanka štete, a zatim se vraćaju na početnu razinu, stoga je i dalje vrlo važno kontinuirano raditi na razvoju financijske pismenosti stanovništva kako bi se percepcija osiguranja promijenila dugoročno. Paralelno, mi kao industrija osiguranja moramo graditi povjerenje kroz transparentno poslovanje, održivi rast i pružanje adekvatnih cijena klijentima, posebice u ovom inflatornom razdoblju.'

Posebna pažnja ovogodišnje konferencije bila je posvećena i osigurateljnim rješenjima za sve ozbiljnije posljedice klimatskih promjena o kojima se sve više raspravlja u javnim i stručnim krugovima. Razmišljanja o mehanizmima za ublažavanje sve učestalijih prirodnih nepogoda s prisutnima su podijelili Primož Močivnik, člana Uprave Zavarovalnica Sava, Gregor Pilgram, predsjednik Uprave Generali Versicherung AG, Ana Riedmann, dopredsjednica Swiss Re Europe S.A., Anamarija Staničić, članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Karel Van Hulle, sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu te Nataše Kapetanović, predsjednice Uprave Grawe Hrvatska koja je zaključila: „Da klimatske promjene nisu više samo buduća prijetnja, podsjećaju nas brojne vremenske nepogode čije je posljedice u zadnjih nekoliko godina osjetio znatan broj naših sugrađana. Osjetili smo ih i mi osiguratelji, no zbog malog broja osiguranih nekretnina, u puno manjoj mjeri nego što smo mogli i željeli. Sve ozbiljnije posljedice klimatskih promjena zahtijevaju temeljit i odgovoran pristup u upravljanju rizicima za nas osiguratelje, ali i povećanu odgovornost građana spram vlastite imovine. Podizanje svijesti o ulozi i važnosti osiguranja kao alatu koji pomaže pojedincima i zajednicama da se oporave od šteta uzrokovanih klimatskim promjenama je sveobuhvatan zadatak, posebno u društvima s duboko ukorijenjenim naslijeđem oslanjanja na državu. Neosigurana imovina predstavlja veliki rizik za pojedince i društvo u cjelini i sve dok je još uvijek 80 posto privatne imovine neosigurano, pred nama je velik posao.“

O različitim aspektima obrade šteta u širem kontekstu važnosti za gospodarstvo i društvo općenito, kao i za samo poslovanje osiguratelja s naglaskom na identificiranje prilika i mogućnosti u dinamičnom okruženju – najbolje prakse i inovacije te očekivanja klijenata u pogledu brzine, transparentnosti i efikasnosti u upravljanju štetama razmijenili su: Ivana Barišić Lučić, direktorica Sektora za obradu šteta, Allianz Hrvatska, Zvjezdan Karlić, član Uprave Generali osiguranja, Andreja Kumanović, direktorica Službe upravljanja korisničkim iskustvom Uniqa osiguranja, mr. sc. Krunoslav Ormuž s Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Vesna Sanjković, direktorica Sektora za upravljanje naknadama šteta Croatia osiguranja.

Na panel raspravi drugog dan konferencije dublji uvid u različite opcije za ulaganje prikupljenih premija, uključujući tradicionalne investicijske instrumente poput dionica i obveznica, kao i alternativne strategije poput nekretnina ili infrastrukturnih ulaganja pružit će Marin Hrešić, predsjednik Uprave Eurizon Asset Management Croatia, Tamara Rendić, predsjednica Uprave Wiener osiguranje Vienna Insurance Group, Sergi Tejero Cano, Senior Director, ESG ratings, Fitch Ratings i Đurđica Vlahović, članica Uprave, Generali osiguranje.