Porezna uprava naime sumnja da se preko paušalnih obrta prikriva nesamostalni rad, što državnu blagajnu košta popriličan novac. Početkom 2019., nakon porezne reforme koja je omogućila lakše pokretanje paušalnih obrta, ministar financija Zdravko Marić izjavio je da će 'njima posvetiti pozornost i vidjeti kako ih tretirati u budućnosti' zbog velikog rasta paušalnih obrta.

Za tportal je pojasnio kako im se u statusu ništa neće mijenjati, štoviše da će poticati ljude da pokrenu paušalne obrte. Ono što sad smeta Poreznoj upravi prikriveni su radni odnosi, posebice u IT sektoru, u kojem je zabilježen velik broj novih paušalaca.

'Najveći udio broja obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji samostalno plaćaju porez je u znanstvenoj djelatnosti, informacijama i komunikacijama, administrativnim i ostalim uslužnim djelatnostima. Njima će se dodijeliti prvi pozivi za ispunjavanje upitnika', priopćeno je iz Porezne uprave.

Upitnik je najviše naljutio obrtnike jer sadrži set pitanja kojima se otkrivaju potencijalne nezakonitosti te obrtnici smatraju da se njime diskriminiraju u odnosu na druga trgovačka društva.

Paušalno plaćanje poreza omogućeno je početkom 2019. svim obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima, osim onima koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom. Iznimno, trgovcima i ugostiteljima dopušteno je paušalno oporezivanje pod uvjetom da u poslovanju koriste poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje.

Ovaj oblik oporezivanja najpogodniji je za poduzetnike početnike i uslužne djelatnosti s jednim zaposlenim. Paušalno oporezivanje isplati se i osobama koje obrtničku djelatnost, odnosno domaću radinost ili slobodno zanimanje obavljaju kao drugu djelatnost, uz radni odnos ili mirovinu, jer propisane doprinose mogu plaćati na osnovicu ostvarenog paušalnog dohotka.

Treba naglasiti da paušalno oporezivanje nije dopušteno osobama kojima je slobodno zanimanje osnovna djelatnost. Prema postojećim propisima, slobodnim zanimanjima smatraju se odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, vrhunski sportaši i umjetnici, novinari, prevoditelji i slična zanimanja osoba koje su po osnovi tih djelatnosti upisane u registar poreznih obveznika.

Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava određuje godišnji paušalni dohodak koji predstavlja osnovicu za razrezivanje porezne obveze.

Dohodak se utvrđuje na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka prethodne godine ili predviđenih primitaka za tekuću godinu ako je riječ o novom poreznom obvezniku koji započinje obavljati djelatnost. Predujam paušalnog poreza plaća se tromjesečno, do zadnjeg dana svakog tromjesečja. Ovisno o visini primitaka, određeno je pet poreznih osnovica, a porezna obveza određena je kao razlika između osnovice i porezno priznatih izdataka.

Prilikom obračuna poreza priznat je izdatak u visini od 85 posto ostvarenih primitaka pa su iznosi poreza u pravilu niži nego u ostalim kategorijama oporezivanja. Na paušalno utvrđenu svotu godišnjeg dohotka utvrđuje se porezna obveza po stopi od 12 posto, uvećana za prirez. Primjerice obrtnik koji ostvari godišnji promet od 250.000 kuna godišnje plaća 5400 kuna paušalnog poreza (1350 kuna po tromjesečju), plus odgovarajući prirez.

Na temelju knjige prometa obrtnik je dužan izraditi poreznu prijavu (obrazac PO-SD), koju početkom godine (do 15. siječnja) predaje Poreznoj upravi. Na temelju godišnjeg izvješća o paušalnom dohotku, u kojem se zbrajaju naplaćeni primici te plaćeni porez i prirez, Porezna uprava određuje osnovicu i razrezuje poreznu obvezu za cijelu godinu.

Paušalno oporezivanje privlačno je i zbog nižih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ukupni mjesečni doprinosi za 2019. paušalistima iznose 1.233,41 kunu. Za usporedbu, obrtnici koji vode poslovne knjige plaćaju 2004,29 kuna (obveznici poreza na dohodak), odnosno 3391,87 kuna (obveznici poreza na dobit).