OECD, osnovan 1961. godine, klub je 38 zemalja koje sebe nazivaju demokracijama i tržišnim gospodarstvima. Njihovi ministri sastali su se tijekom srijede i četvrtka pa po završetku objavili zajedničku izjavu, odnosno zaključke sastanka.

'Ponovno potvrđujemo važnost multilateralizma i ujedinjenosti u rješavanju globalnih izazova, te izlaska izvan našeg trenutnog članstva kako bismo poboljšali i razvili globalna partnerstva. Pozdravljamo napredak postignut u procesu pristupanja Brazila, Bugarske, Hrvatske, Perua i Rumunjske', navedeno je u izjavi Vijeća ministara OECD-a.

Iz ureda glavnog tajnika OECD-a, bivšeg australskog ministra financija Mathiasa Cormanna, nisu odgovorili zašto nije spomenuta Argentina.

Da bi zemlja postala članica mora usvojiti 270 'pravnih instrumenata' na kojima inzistira OECD. Hrvatska ih je usvojila 43, najmanje od šest kandidata za članstvo, podatak je s internetske stranice OECD-a. No u posljednjih godinu dana usvojila je 15 instrumenata, odnosno zakonskih akata i pravila vezanih za pravosuđe, gospodarstvo i druge sektore.

Brazil je usvojio ukupno 119 instrumenata, Rumunjska 76, Bugarska 60, Argentina 58, a Peru 51.

OECD je s Hrvatskom otvorio proces pristupanja u siječnju 2022., pet godina nakon što je u sjedištu u Parizu zaprimio njen zahtjev za učlanjenje. Hrvatskoj vladi je ulazak u OECD politički bitan pa ministarstvo vanjskih poslova vodi razgovore s tom organizacijom.

Članice same financiraju OECD, na svojim sastancima raspravljaju o globalnim problemima, te objavljuju gospodarske analize i prognoze. OECD predlaže zemljama kakve ekonomske politike voditi. Posljednja zemlja primljena u OECD bila je Kostarika, zemlja srednje Amerike, koja je počela pregovore u travnju 2015., a pristupila organizaciji u svibnju 2021.