Rast izravnih stranih ulaganja (FDI) u Hrvatskoj u 2014. prvenstveno je rezultat niske baze, odnosno skromnih ulaganja u 2013. godini, navode analitičari Reiffeisenbank Austria (RBA), ističući kako i dalje nedostaje 'greenfield' investicija
Prema ranije objavljenim podacima Hrvatske narodne banka (HNB), izravna strana ulaganja u prošloj su godini iznosila 2,876 milijardi eura, od čega se 1,486 milijardi eura odnosilo na tzv. 'kružna izravna ulaganja', koji kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba smjera, u Hrvatsku i inozemstvo.
"Ako isključimo učinak kružnih ulaganja, ukupni iznos izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini bio je niži, iznosio je 1,39 milijardi eura", ističu u srijedu analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.
To je, ipak, znatno više nego u u 2013. godini, kada je iznos stranih ulaganja pao za 34 posto na godišnjoj razini, na svega 735 milijuna eura.
"Zlatno doba izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku je bilo između 2006. i 2008. godine, prvenstveno zahvaljujući vlasničkim ulaganjima", kažu u RBA-u. U tom su trogodišnjem razdoblju, izuzimajući učinak kružnih ulaganja, ukupna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila 8,8 milijardi eura.
Nakon toga uslijedio je pad izravnih stranih ulaganja te su tijekom 2009. i 2010. prosječno godišnje iznosila oko 1,6 milijardi eura. Daljnje smanjenje uslijedio je sljedeće dvije godine, uz prosječnu godišnju vrijednost od oko jedne milijarde eura, navodi se u analizi RBA.
"Tako usporedba prošlogodišnjeg iznosa ostvarenih stranih ulaganja u Hrvatsku s, primjerice, 2009. godinom pokazuje da su ona za gotovo 14 posto niža", ističu iz RBA.
Prošla godina, poručuju, nije donijela ni bitnije promjene u strukturi stranih ulaganja u odnosu na razdoblje prije krize. Ta su ulaganja uglavnom bila rezultat privatizacija i većinom usmjerena u sektor nerazmjenjivih dobara, poput financijskog sektora i trgovine, uz istovremeni izostanak priljeva 'greenfield' investicija i ulaganja u sektore razmjenjivih dobara.
Po tome ni 2014. nije donijela bitnije promjene. Promatrajući sektorsku strukturu izravnih stranih ulaganja u prošloj godini pokazuje se da ona pretežito dolaze iz sektora financijskog posredovanja, zatim od ulaganja u nekretnine i poslovanja nekretninama, od ulaganja u hotele i restorane te od trgovine na malo.
"Premda je ohrabrujući podatak da je u prošloj godini zaustavljen pad stranih ulaganja, potrebno je sustavno poraditi na unaprjeđenju poslovne klime u Hrvatskoj kroz poticanje stranih ulaganja posebice u sektor razmjenjivih dobara", zaključuju analitičari RBA.
