Deset najduljih mostova u Europi smješteno je u pet država: Portugalu, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj i Rusiji. Evo kako stoji Hrvatska
Najduži most u EU, Vasco da Gama, dužine je 12.345 metara i spaja Lisabon i južne regije, a izgrađen je 1998. godine na rijeci Tagus. Koštao je Portugal 1,1 milijardu dolara.
Drugi po dužini je Emsland u Njemačkoj, testni most za ispitivanje vlakova dužine 12.000 metara. Treći je most Lezíria, također u Portugalu, a slijedi vijadukt Saale-Elster u Njemačkoj, namijenjen isključivo za željeznički promet.
Na petom mjestu je Oresundski most, izgrađen 1999. godine, koji povezuje Dansku i Švedsku, točnije Kopenhagen i Malmö. Ovo je najduži most na svijetu koji prelazi državnu granicu.
Najduži most u Hrvatskoj, što će iznenaditi mnoge, most je Drava kod Petrijevaca, a duži je od Pelješkog mosta za nešto manje od 100 metara.
Most Drava na autocesti A5 - 2485 metara
Na europskom koridoru Vc, koji povezuje Budimpeštu s Pločama, i na već sagrađenom dijelu autoceste A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj sagrađen je most dulji od Pelješkog. Riječ je o mostu Drava, na kojem su radovi počeli 2011. godine i završen je 2016., no nije pušten u promet. Lokalni mediji javljaju da bi i on mogao biti otvoren ove godine. Puna mu duljina iznosi 2485 metara te je time dulji za 81 metar od Pelješkog mosta. Golem je to građevinski projekt, a obilježile su ga mnoge kontroverze, žalbe i prigovori te su neki od izvođača završili u stečaju i nestali s tržišta. Dio mosta koji ide preko rijeke dug je 420 metara i nalazi se kod mjesta Petrijevci, nedaleko od Osijeka.
Pelješki most - 2404 metra
Pelješki most u Dubrovačko-neretvanskoj županiji premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu te tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom i koštao je dvije milijarde kuna.
Krčki most - 1430 metara
Krčki most, koji spaja otok Krk s kopnom, treći je najdulji most u Hrvatskoj. Ideja da se otok poveže s kopnom rodila se nakon Prvog svjetskog rata, kada je luka Rijeka potpala pod Italiju, ali ona nije imala novca financirati takav projekt. Nakon Drugog svjetskog rata ideja je ponovno aktualizirana, ali gradnja je počela tek 1976. Most su za četiri godine sagradile tvrtke Mostogradnja i Hidroelektra, a završen je u srpnju 1980. godine. Otvoren je prema sjevernoj strani, zbog čega je često na udaru bure te je zatvoren za promet, a veliku štetu konstrukciji napravila je i sol, pa se pojavila ideja da se sagradi novi Krčki most.
Domovinski most - 840 metara
Domovinski most u Zagrebu preko rijeke Save spaja prigradska naselja s Radničkom cestom. Građen je pet godina, a otvoren je 2007. Most je širok 34 metra s dvije trake u svakom smjeru, a gradnju su obilježili brojni propusti projektanata. Sagrađen je na inicijativu pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, a ideja za to rođena je još ranih 2000-ih godina. Koštao je 40 milijuna eura, a osim što služi kao važna prometnica, opskrbljuje Zagreb vodom jer su u njega ugrađene vodovodne cijevi.
Most dr. Franja Tuđmana - 518 metara
Most dr. Franja Tuđmana (poznat i po starom nazivu most Dubrovnik) povezuje dvije obale zaljeva Rijeke dubrovačke kod Dubrovnika, a pušten je u promet 2002. godine. Projekt je počeo 1989. gradnjom prilaznih cesta, no njegov završetak odgodio je Domovinski rat. Riječ je o mostu dugom 518 metara, čija izgradnja također nije prošla bez kontroverzi. Naime spor je nastao oko njegova imena, tj. hoće li se zvati po Dubrovniku ili dr. Franja Tuđmana (riječ je o nestandardnoj deklinaciji imena Franjo, karakterističnoj za dubrovački kraj), oko čega su zaratile lijeva i desna politička opcija. Spor su prekinule Hrvatske ceste i nazvale ga po prvom hrvatskom predsjedniku.
Most Cetina - 225 metara
Most dug gotovo 225 metara koji se izdiže 70 metara iznad Cetine najatraktivniji je dio obilaznice Omiš. Obilaznica je duga 3,7 kilometara, a s nekoliko višegodišnjih pauza, gradila se 20 godina. Ukupna vrijednost projekta je oko 70 milijuna eura. Obilaznica bi trebala ublažiti ljetne gužve u Omišu, ali će svoj pravi smisao dobiti tek gradnjom brze ceste Split – Omiš.
