'Dokazano je da su trgovačke marže više u Hrvatskoj nego što je zapravo na razini EU i to je isto jedan od razloga zašto građani u Hrvatskoj plaćaju više cijene', rekao je za RTL Direkt ekonomist Petar Vušković. A kad jedni nešto preplaćuju, jasno je da netko mora profitirati. Ukupna neto dobit trgovaca prošle je godine porasla za čak 25 posto i iznosila ukupno 13,7 milijardi kuna.

Konzumu je prošle godine dobit porasla za čak 252 posto. Kauflandu za 101 posto. KTC-u je skočila za 7, a LIDL -u za 1 posto. Tommy je poslovao slično kao i godinu prije, dok je Plodinama dobit pala za 7 posto. Na začelju je Spar koji je godinu završio s gubitkom od 855 tisuća eura.

I dok se trgovci brane da su glavni generatori poskupljenja rast plaća i nabavnih cijena, Europska komisija upozorava na previsoke marže koje se u nekim lancima penju do čak i 50 posto. 'U tom jednom lancu proizvođač, trgovac, građanin – čini se da najviše profitiraju trgovci, to je rezime', kaže ekonomist Vušković.

Smanjenju rasta cijena hrane ne pomaže ni turizam koji je također jedan od uzroka inflacije.

'Ove godine čini se značajno s obzirom na to da su cijene u restoranima značajno porasle i već postaje luksuz ići u restorane. Mnogi strani turisti su se orijentirali na kupnju u trgovačkim centrima i to svakako radi pritisak na potražnju', rekao je za RTL Direkt porezni stručnjak Vlado Brkanić.

Dok veliki trgovački lanci jako dobro stoje, mali trgovci i proizvođači nisu te sreće. Na većini zagrebačkih tržnica štandovi zjape prazni. Renata desetljećima prodaje domaća jaja i sir. Zna da je njena domaća hrana mnogima preskupa, ali zbog cijena najamnine, transporta i ostalih davanja jeftinije ju jednostavno, ne može prodavati.

'Mislim da je preskupa. Je preskupa. Zato ljudi odlaze u centre. Ali mi koji smo proizvođači od polja do stola ne možemo, jednostavno ne možemo jeftinije. Ne možemo se pokriti zbog goriva, zbog proizvodnje', objašnjava za RTL Direkt.