Trećina građana Hrvatske jedva sastavlja kraj s krajem, polovica građana već osjeća posljedice recesije, a tek jedna desetina vjeruje u sretnija vremena, istaknuto je na današnjem seminaru pod nazivom "Recesija u Hrvatskoj: prijetnje i prilike" u organizaciji Centra za istraživanje tržišta GfK.
Iako svi vjeruju da će svjetska kriza utjecati na Hrvatsku, oko 20 posto kućanstava misli da će zaobići njihovo kućanstvo. Pritom su zabrinutije žene i ljudi koji žive u urbanim područjima, navela je Tatjana Rajković, direktorica SBU Ad Hoc istraživanja, predstavljajući istraživanje GfK o stavovima i očekivanjima krajnjih potrošača.
Istraživanje GfK je pokazalo i da će građani najviše štedjeti na troškovima telefoniranja i režija, dok će se teže odreći užitaka kao što su kava, alkohol, cigarete i zabava.
Prema istraživanju, najbolje se živi u Zagrebu, a najteže u Slavoniji, a 7 od 10 ljudi misli kako će se ekonomska situacija u Hrvatskoj pogoršati u sljedećih 12 mjeseci.
Ono što najviše brine hrvatske građane su kriminal (51 posto), inflacija (48 posto), recesija i nezaposlenost (48 posto), dovoljno novaca za život i plaćanje računa (39 posto) te korupcija (34 posto).
Istraživanje je također pokazalo da su za hrvatske građane najvažniji zdravlje (74 posto ispitanika) i financijska sigurnost (59 posto).
Istraživanje o potrošnji u 2008. pokazalo je pak da su lani najznačajnije porasle prosječne cijene osnovnih higijenskih proizvoda i osnovnih prehrambenih proizvoda.
Pritom je, promatrano po regijama, najveći rast prosječne cijene lani zabilježen na sjevernom Jadranu, a prema formatima prodavaonica najveći je rast prosječne cijene bio u drogerijama.
Male prodavaonice zabilježila su pad potrošnje, a iz istraživanja je vidljivo da se povećava udio privatnih robnih marki u potrošnji. Privatne robne marke najzastupljenije su u košarici osnovnih prehrambenih proizvoda te kod kućanstava sa niskim primanjima.
Asistentica u Panelu kućanstava Ana Matić je istaknula kako će potrošači u 2009. stegnuti remen te kako će se okrenuti cjenovno dostupnijim proizvodima, odnosno kupovini privatnih robnih marki.
Direktor GfK Igor Matutinović je istaknuo kako su ekonomiste Velimira Šonju i Antu Babića pitali što bi savjetovali donosiocima odluka u gospodarstvu u smislu iskorištavanja krize za poboljšanje konkurentske pozicije na tržištu.
Šonje je mišljenja kako su ova krizna vremena prilika za one koji imaju poduzetničku ideju i hrabrost, a Babić kaže kako je recesija više prilika nego prijetnja, jer daje mogućnost za preuzimanje konkurenata, mogućnost za organski rast te prilika da se istraže tržišta na koja poduzetnik do sada nije išao.
Recesija stvara prijetnje i mogućnosti - izlazak na nova tržišta, osvajanje tržišnih niša, poduzetnička ideja, hrabrost i pristup kapitalu te daje uvid u karakteristike tržišta i ponašanje potrošača, rečeno je.
