Nakon zaključenja javne rasprave Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila paket zakona koji donosi promjene u drugom mirovinskom stupu. Provjerili smo koje su glavne novosti i što mogu očekivati budući umirovljenici od novih pravila
Predloženim promjenama nastoji se ojačati drugi mirovinski stup kako bi se povećala atraktivnost kombiniranih mirovina iz prvog i drugog stupa.
Umirovljeničke udruge nisu oduševljene tom mini reformom jer smatraju da neće puno poboljšati položaj umirovljenika. Ekonomski stručnjaci ipak smatraju da se radi o iskoraku u dobrom smjeru, ali za nešto više, ističu, nužne su mnogo opširnije i dublje reforme.
vezane vijesti
Najvažnije novosti koje donosi mini reforma su povećanje dodatka na osnovnu mirovinu i iznosa koji se može odjednom povući iz drugog stupa, proširenje portfelja ulaganja mirovinskih fondova te promjena načina usklađivanja mirovina iz drugog stupa.
Kombinirana mirovina dosad se za većinu osiguranika pokazala neisplativom zbog niskih uplata u drugi stup i kratkog razdoblja kapitalizacije. Drugi važan čimbenik zbog kojeg se većina novih umirovljenika odlučuje na jednostupanjsku mirovinu je veći jednokratni dodatak prilikom umirovljenja.
Prema podacima REGOS-a, u 2021. godini je 5688 (61,74 posto) osiguranika odabralo mirovinu samo iz prvog stupa, a 3525 (38,26 posto) iz oba, dok je u 2022. godini 7695 (71,05 posto) novih umirovljenika odabralo mirovinu samo iz prvog stupa, a 3121 (28,95 posto) kombiniranu mirovinu.
Zbog prošlogodišnjih gubitaka mirovinskih fondova ove godine situacija se pogoršala. Od ukupno zaprimljenih 6519 izjava, do početka rujna 5183 (79,5 posto) osiguranika odabralo je prvostupanjsku mirovinu, a samo 1336 (20,5 posto) kombiniranu.
Glavna promjena koja bi trebala vratiti povjerenje u drugi stup je izjednačavanje dodatka na mirovinu iz drugog stupa s onom koji se obračunava na mirovinu iz prvog stupa.
Tako će korisnici kombiniranih mirovina ostvarivati pravo na dodatak od 27 posto za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskog staža do 31. prosinca 2001., kao i za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskog staža nakon 1. siječnja 2002. nadalje (za koji dio staža prema važećem Zakonu o dodatku ostvaruju dodatak u visini od 20,25 posto), čime će se osigurati jednakopravni položaj svih korisnika mirovine iz prvog mirovinskog stupa. Ta mjera obuhvatit će kako buduće, tako i postojeće umirovljenike.
Prema podacima HZMO-a, u kolovozu 2023. evidentirano je 15.263 korisnika osnovne mirovine iz dva stupa, što je svega 1,25 posto od ukupnog broja umirovljenika s prosječnom mirovinom od 673,10 eura. Povećanjem dodatka s 20,25 na 27 posto, prosječna kombinirana mirovina dosegnula bi 710,90 eura.
Druga važna promjena je povećanje ukupnog iznosa štednje koji se može povući odjednom s 15 na 20 posto. Zaposlenik s prosječnom plaćom koji je u drugom stupu štedio 20 godina dosad je uštedio oko 20.000 eura.
Kad bi se odlučio na jednokratno povlačenje prema sadašnjim propisima, odjednom bi mu na račun sjelo 3000 eura. Izmjenama zakona ta bi se svota trebala popeti na 4000 eura.
Kada je riječ o proširenju portfelja ulaganja, mirovinci će ubuduće moći ulagati u nove vrste imovine, koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik.
Uvode se i nova administrativna rasterećenja za članove fondova ukidanjem i smanjenjem naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava. Od 1. siječnja iduće godine ukida se ulazna naknada, a postupno će se smanjivati i naknada za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. Zakonskim izmjenama predlaže se ukidanje i obveze obaveznog prebacivanja u kategoriju C pet godina prije mirovine.
