Analizom primijenjenom u istraživanju, među zemljama Europe obuhvaćena je i Hrvatska, za koju je u sklopu jednog od ukupno četiri istražena klastera, tzv. Pametno ruralno, koji obuhvaća dva korisnička slučaja, poljoprivredu i fiksni bežični pristup, procijenjen omjer troška i koristi od 4,3 na temelju projekcije troškova od 142 milijuna eura, a koji daju korist od 605 milijuna eura, izvijestili su u četvrtak iz Ericssona Nikole Tesle.

To je ujedno klaster s najvećim procijenjenim omjerom troška i koristi, dok su u ostala tri ti omjeri nešto manji. Tako je u klasteru Pametna proizvodnja i logistika taj omjer najmanji, 1,2, odnosno na temelju projekcije troškova od 228 milijuna eura, dobije se korist od 285 milijuna eura, dok je omjer u klasteru Pametno urbano 2,7 tj. na 65 milijuna eura troška dobije se korist od 178 milijuna eura, a u klasteru Pametne javne usluge omjer je 3,4 tj. na trošak od 10 milijuna eura dobije se 36 milijuna eura koristi.

Naglašavajući da su projekcije iz istraživanja pokazale i da se od 5G-a s manje od 20 milijardi eura javnog ulaganja može dobiti više od 50 milijardi eura koristi, istraživači ističu da su pametne tvornice, poljoprivreda te pametna prigradska i ruralna područja ona koja će imati najveći utjecaj na BDP u primjeni 5G-a.

Među svim zemljama Europe Njemačkoj se od 5G-a predviđena najveća ukupna neto korist (korist minus trošak) - od 38,5 milijardi eura, uz investiciju od 6 milijardi eura, što daje omjer troška i koristi od 7,5, dok se za Švicarsku predviđa najveći omjer troškova i koristi, od 14,7, s otprilike 10 milijardi eura neto dobiti na investiciju od samo 700 milijuna eura.

"5G može dati ekonomski stimulans koji je potreban Europi, jer 5G povezanost ide mnogo dalje od pametnih telefona i ima potencijal transformirati cijele industrije na makro razini, jer ta tehnologija ima veliki potencijal za inovacije i rast", ocijenio je viši potpredsjednik u Qualcommu Communications Wassim Chourbaji.

Osim četiri klastera ili ključnih područja primjene 5G-a (Pametna proizvodnja i logistika, Pametno ruralno, Pametno urbano i Pametne javne usluge), istraživanje identificira i ključna područja koja zahtijevaju djelomično ili potpuno javno financiranje kako bi se ostvarile koristi, a kojima 5G također može znatno pridonijeti - zdravstvo i bolnice, javne zgrade, obrazovanje, turizam, poljoprivredu i urbana žarišna mjesta, uključujući javni prijevoz.

Uz ekonomsku korist koju pokreću investicije, istraživanje također daje pregled mnogih ključnih koristi od 5G povezanosti za okoliš i društvo. Sigurnost radnika, radna snaga s unaprijeđenim vještinama, smanjene emisije ugljičnih plinova i potrošnja energije, proizvodnja koja troši manje resursa, društvena uključenost i jednaka sigurnost uvoza/izvoza naglašeni su kao dodatne koristi.