Početak novog tjedna donio je nove nevolje sve većem broju zemalja koje se bore s pandemijom koronavirusa Covid-19, ali i kaos na financijska i druga tržišta zbog rastućeg straha investitora o mogućim konačnim posljedicama širenja virusa na globalnu ekonomiju. Prvih tjedana pandemije, dok je on uvelike bio ograničen samo na Kinu, tržišta su uglavnom ignorirala novu prijetnju čekajući da se vidi hoće li njegovo širenje biti srezano u korijenu ili će se morati razmatrati veći rizici.

Pojava i naglo širenje koronavirusa u Italiji prije desetak dana ostavili su ozbiljan trag na svjetske burze dionica, ali i druga tržišta koja od tada osciliraju između panike i onih koji žele zaraditi na toj panici. Sukob između velikih proizvođača nafte, Rusije i Saudijske Arabije, završio je snažnim padom cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.

Saudijska Arabija i druge članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC, Organisation of Petroleum Exporting Countries) namjeravale su sniziti proizvodnju do kraja godine kako bi se podržala cijena nafte na međunarodnom tržištu, no Rusija, koja je posljednjih godina surađivala s OPEC-om, nije se složila s takvim planom. Zauzvrat, Saudijska Arabija je odlučila plasirati svoje zalihe na tržište kako bi se niskom cijenom nafte natjeralo Rusiju na suradnju.

Krah na tržištu nafte proširio se i na burze dionica, a u strahu od sve jače prijetnje ozbiljnih ekonomskih posljedica niz država najavio je razne ekonomske i poticajne mjere. Još prošlog tjedna Savezne rezerve (Fed, Federal Reserve), koje upravljaju monetarnom politikom Sjedinjenih Američkih Država, donijele su izvanrednu odluku o smanjenju kamatnih stopa kako bi se olakšalo odobravanje kredita američkim kompanijama. Slične poteze donijelo je još nekoliko središnjih banaka, a i Svjetska banka najavila je programe pomoći siromašnim državama koje se bore s epidemijom virusa.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) napominju da su ekonomske posljedice već vidljive u državama jače pogođenim pandemijom. 'Primjerice, tijekom veljače u Kini su snažno podbacili uslužni i industrijski sektor. Dok je pad industrijske proizvodnje sličan početku velike globalne financijske krize, pad u uslužnom sektoru čini se i većim', upozoravaju u MMF-u. Fond je kroz izvanredne aranžmane 'ranjivim državama' spreman pružiti i do 50 milijardi dolara ukupne pomoći.

Panika na burzama natjerala je i američke vlasti na konkretnije poteze. Predsjednik Donald Trump još je krajem prošlog tjedna potpisao odluku o 8,3 milijarde dolara hitne pomoći, no nakon pada dionica u ponedjeljak, zbog čega je došlo i do privremene obustave trgovanja na burzama, američki Fed i drugi regulatori financijskog tržišta pozvali su banke i druge financijske institucije da pokažu razumijevanje za klijente koji će kasniti s otplatama dugova radi izostanaka s posla uzrokovanih virusom. Banka saveznih rezervi u New Yorku najavila je da će povećati iznos dostupan bankama za kratkoročno i drugo financiranje kako bi se izbjeglo stvaranje uvjeta za rast kamatnih stopa.

Predsjednik Trump je u ponedjeljak navečer izjavio da će predložiti privremeno smanjenje poreza na plaće, kao i plaćeni odmor za one koji ne mogu raditi zbog virusa. On je kazao i da tamošnja vlada radi na programu kredita za male poduzetnike, prenose mediji. No iz redova republikanskih zakonodavaca tijekom dana stizale su izjave kako je još prerano za uvođenje bilo kakvih dodatnih mjera pomoći.

Trump se u ponedjeljak popodne sastao s dužnosnicima iz američkog ministarstva financija, a među prijedlozima se spominjala i pomoć određenim gospodarskim sektorima čiji će rezultati biti pogođeni virusom. Američki dužnosnici razmatraju i izravnu državnu pomoć regijama posebno pogođenim epidemijom, a Trump bi se u srijedu trebao sastati s predstavnicima financijskog sektora s Wall Streeta.

O mogućim potezima i mjerama američki dužnosnici raspravljaju već desetak dana i iako još nije bio postignut nikakav konačni dogovor, snažan pad burzovnih indeksa u ponedjeljak natjerao ih je na reakciju. Još prošlog tjedna iz Bijele kuće moglo se čuti da su loše ideje o fiskalnim mjerama, da bi sada Larry Kudlow, direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća, savjetničkog vijeća Bijele kuće, pozivao na 'ciljani' pristup.

S ove strane Atlantskog oceana također se može čuti sve više ideja o borbi s ekonomskim posljedicama. Iz središta Europske unije stižu informacije o tome da će Komisija olabaviti pravila koja diktiraju raspodjelu državne pomoći. Predsjednica EK Ursula von der Leyen izjavila je u ponedjeljak da Komisija istražuje načine na koje se u ovim 'izvanrednim okolnostima' mogu odobriti državne subvencije.

Dužnosnici u Bruxellesu već razrađuju detalje preporuka za niz opcija koje će biti ponuđene državama da bi pomogle industrijskim sektorima najviše pogođenim virusom. Kako je već prilično jasno da će to biti turistički sektor, ove će mjere biti posebno interesantne za Hrvatsku ne uspije li se idućih tjedana obuzdati pandemija. Očekuje se da će u četvrtak i Europska središnja banka objaviti svoje mjere za poticaj gospodarstvima eurozone. Dio analitičara, čije izjave prenosi londonski Financial Times, kaže da su ciljane mjere za pojedine sektore važne, ali da će biti neophodno ići i iznad toga koordiniranim fiskalnim poticajima.

U nizu članica Unije već se pripremaju programi kojima bi se trebalo pomoći kompanijama što su se našle u nevolji i s manjkom novca. Među razmatranim mjerama nalaze se jeftiniji krediti uz subvencije države, porezne olakšice ili odgode plaćanja poreza. Među dodatnim mjerama procjenjuju se i one poput njemačke sheme, u kojima država pomaže radnicima koji su privremeno na skraćenom radnom vremenu, a u Francuskoj se zalažu za produljenje vremenskog roka u kojem se neki kredit proglašava neotplativim. Time se želi tvrtkama dati malo vremena za disanje.

Italija je već objavila da će dodatno povećati ranije najavljeni paket ekonomskih mjera. Vrijednost cijelog paketa povećat će se sa 7,5 na 10 milijardi eura, a uz poticaje primjenjivat će se odgoda povrata kredita i drugih obveza. Talijanski ministar ekonomskog razvoja Stefano Patuanelli kazao je da će zbog novih mjera snažno porasti planirani deficit proračuna s lanjskih 1,6 posto BDP-a na tri posto. 'Radimo na tome da nitko ne ostane bez posla ili plaće zbog koronavirusa', kazao je Patuanelli, čije riječi prenosi Financial Times.

Na širenje virusa reagirala je i irska vlada te je odvojila tri milijarde eura za zdravstveni sustav, ali i pomoć onima zaraženima i oboljelima. Japanske vlasti su najavile četiri milijarde dolara vrijedan paket pomoći za poticaj ekonomiji, a australski premijer Scott Morrison poručio je da će tamošnja vlada morati odustati od planiranog suficita u proračunu. Morrison je napomenuo da vlasti neće rezati rashode za školstvo, zdravstvo ili socijalno osiguranje. Australska vlada je pri kraju priprema za paket stimulativnih mjera vrijedan 10 milijardi australskih dolara (cca 43 milijarde kuna).

Ekonomski udarac koji je donijela epidemija SARS-a prije gotovo dvadeset godina tada se procjenjivao na nekoliko desetaka milijardi dolara. Iako još nema procjena koliko bi Covid-19 mogao stajati u ekonomskim posljedicama, već je sada jasno da će to biti znatno više. U epidemiji SARS-a zaraženo je bilo oko 8000 ljudi, a umrla ih je otprilike desetina. Također, u to doba Kina i ostale države rasli su po puno višim stopama nego danas. Naglo širenje virusa izvan Kine jasan je znak da će ekonomske posljedice ovaj put biti ozbiljnije, što je jasno pokazala reakcija burzi i tržišta u ponedjeljak.