Svjetski trend upućuje na sve više prehrambenih proizvoda obogaćenih dodacima, u čemu nema iznimke i na hrvatskom tržištu, istaknuto je na 5. stručnom skupu 'Funkcionalna hrana u Hrvatskoj' održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Funkcionalna hrana je ona koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je znanstveno utvrđeno da imaju povoljno djelovanje na zdravlje ljudi, rečeno je.
Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković naglasila je kako svjetsko tržište funkcionalne hrane vrijedi 30 milijardi eura.
Razvojni su potencijali funkcionalne hrane u Hrvatskoj veliki, a bit će još veći našim ulaskom u EU, kazala je napominjući kako je funkcionalna hrana poslovni izazov, jer predstavlja proizvode s većom dodanom vrijednošću u odnosu na tradicionalne prehrambene proizvode.
Načelnica u Ministarstvu poljoprivrede Edita Volar-Pantić ustvrdila je da funkcionalna hrana izaziva sve veću pozornost kupaca, industrije i znanosti.
U Hrvatskoj ne postoje zakonski propisi kojima je pojam funkcionalne hrane definiran, a niti u propisima Europske unije nije definiran navedeni pojam.
Japan je prva zemlja koja je definirala funkcionalnu hranu zakonskim propisima kao hranu koja dokazano djeluje povoljno na zdravlje ljudi i dobiva oznaku FOSHU (Foods for Specified Health Use).
Ipak, EU ima niz propisa kojima se uređuje područje funkcionalne hrane, a zasigurno je sve većem zanimanju za funkcionalnu prehranu pridonio i nutricionizam kao znanstvena disciplina 21. stoljeća, pri čemu se sve više financijskih sredstava ulaže u razvoj i proizvodnju, rečeno je.
Organizatori skupa su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatsko društvo prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvo poljoprivrede i Sveučilište u Zagrebu.
