Podsjetimo, u proljetnom izvješću Europska komisija kritizirala je dosadašnje reformske aktivnosti Vlade, ističući da je ostvaren ograničen napredak u provedbi preporuka EK, a strukturne reforme nisu napredovale.

Najbolju ocjenu dobio je ministar državne imovine Goran Marić zbog napretka u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktiviranju državne imovine.

Vlada Andreja Plenkovića za 'popravni' je pripremila program s 59 mjera koje pokrivaju 11 reformskih područja. S obzirom na to da je u protekloj godini tempo reformi bio izrazito skroman, ovogodišnji program dobrim dijelom sadrži mjere najavljene u prethodnom.

To je priznao i premijer Plenković, dajući do znanja da je baš sada pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi. Tako bi prema obećanju vladajućih ove godine konačno trebali krenuti ozbiljniji reformski zahvati u obrazovanju, mirovinskom sustavu, javnoj upravi, zdravstvu i pravosuđu.

Prepisivanje i ušminkavanje prošlogodišnjih mjera najuočljivije je u resorima ministara Lovre Kuščevića, Marka Pavića i Milana Kujundžića.

Ministar Kuščević opetovano najavljuje mjeru koja je u resoru Ministarstva uprave već godinama u optjecaju, a to je unaprjeđenje sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama. Riječ je o uvođenju novog modela određivanja plaća, koji podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, a koji bi trebao počivati na načelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada.

Kuščević je od svog prethodnika, mostovca Ivana Kovačića preuzeo i plan uspostave jedinstvenog sustava upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi. Tako je još jednom najavio izradu prijedloga općih i posebnih kompetencija za zaposlene u javnoj upravi. Taj sustav trebao bi konačno omogućiti uvođenje stimulativnog, objektivnog i pravednog modela nagrađivanja i napredovanja službenika, kao i sustava zapošljavanja utemeljenog na profilu kompetencija.

Ministar Pavić reprizirao je najavu mirovinske reforme, za koju se još uvijek ne znaju detalji. I ove godine barata se više puta najavljenim promjenama koje bi trebale ići u smjeru postupnog ubrzanja izjednačavanja dobi za prijevremenu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te ubrzanja podizanja dobi za odlazak u punu mirovinu na 67 godina za žene i muškarce.

Također, razmatra se povećanje tzv. penalizacije prijevremenog umirovljenja, smanjenje broja zanimanja s beneficiranim stažem i proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu.

Ministar Kujundžić pripremio je najviše reformskih mjera pokazujući velike ambicije u unapređenju sustava zdravstva, koje godinama vapi za korjenitim promjenama. Međutim kada se usporede ovogodišnje mjere s onima iz prošle godine, lako je vidjeti da se i ovdje slični planovi ponavljaju iz godine u godinu. Tako se i ove premeće 'vrući krumpir' racionalizacije bolničkog sustava, kojim se po tko zna koji put predviđa funkcionalno povezivanje bolnica.

Obnovljeno je i obećanje o provedbi objedinjenih postupaka javne nabave lijekova, potrošnog i ugradbenog materijala te medicinske opreme kojim bi se godišnje trebalo uštedjeti oko 220 milijuna kuna. Jedna od davno najavljenih mjera je i racionalizacija i reorganizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama, kojom se predviđa izdvajanje i privatizacija usluga poput čišćenja i pripremanja hrane.

Stare nerealizirane ideje prisutne su i kod drugih ministara. Tako ministar financija Zdravko Marić opet najavljuje donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, a on bi trebao garantirati provođenje planirane fiskalne konsolidacije, kao i izmjene Zakona o državnoj reviziji, kojima bi se povećale ovlasti ove institucije i omogućila stroža provedba preporuka, uključujući sankcije za neposlušne korisnike proračuna.

Ministar Tomislav Ćorić, koji je nedavno zasjeo u fotelju ministra zaštite okoliša i energetike, obnovio je obećanje svog prethodnika o cjelovitoj reformi vodno-komunalnog sektora, koja predviđa izmjene Zakona o vodnim uslugama kako bi se stvorili uvjeti za smanjenje broja javnih isporučitelja vodnih usluga i njihovo unapređenje.

Mantra koja se provlači kroz cijeli dokument je digitalizacija. Izgleda da je i država končano shvatila da se treba modernizirati pa se u svim područjima predviđa poslovanje bez papira. Pitanje je samo kojim tempom će državna uprava biti sposobna uvoditi brojne e-usluge. Sjetimo se samo obećanja o ukidanju državnih biljega, koji su, unatoč višekratnim najavama, još uvijek sveprisutni u uredima državne uprave.

U cjelini, program nacionalnih reformi ima solidan reformski potencijal, ali to nam ništa ne vrijedi ako većina mjera opet ostane mrtvo slovo na papiru.

Nažalost, skromne prognoze rasta zacrtane u programu konvergencije (2,8 posto ove godine, 2,7 posto iduće te 2,5 posto u 2020. i 2021.) upućuju na to da Vlada ne vjeruje u svoju sposobnost efikasnog provođenja predloženih mjera. Jer kada bi se dosljedno proveli samo ciljevi vezani uz digitalizaciju, zasigurno bi stope gospodarskog rasta mogle biti znatno više.