Na okruglom stolu sudjelovali su Anton Starčević iz Raiffeisen banke, Zdenko Adrović, bivši predsjednik Uprave Raiffeisena, Davorin Štetner, predsjednik Udruge poslovnih anđela, Borislav Škegro, predsjednik Uprave Questusa – fonda rizičnog kapitala te Petar Lovrić iz HUP-a.

Adrović, koji je nedavno postao poslovni anđeo ulaganjem u Biovegu, pojasnio je kako je investicijska rupa od dva do 20 milijuna kuna velik problem, no to nije hrvatska specifičnost, već uobičajena pojava u Europskoj uniji.

'Stoga treba graditi druge institucije koje će pokriti tu rupu', rekao je Adrović.

Štetner iz mreže poslovnih anđela, koji financiraju projekte do stotinjak tisuća kuna, komentirao je kako anđeli pokrivaju prvi dio investicijske rupe.

'Imamo problem i financiranja od nule. Osam od deset startupova propadne i ljudi imaju problema kada ih banke markiraju kao nepoželjne', rekao je.

'Poslovnih anđela je malo i imaju rigorozan sistem primanja novih članova jer u Hrvatskoj ima puno prodavača magle', rekao je Štetner.

Škegro je dodao kako iznosi nisu toliko bitni koliko priroda samog ulaganja: 'Imate manja ulaganja, primjerice, gdje nema velikog rizika i velika ulaganja koja su strašno rizična. Recimo, kada vam petero ljudi s jednom power point prezentacijom tvrdi da može potući Deutsche telekom na tržištu, to je vrlo rizična investicija.'

'Prezentacije su sjajne, stvarnost nije stvarna. Prije deset godina, kada su se pojavili fondovi rizičnog kapitala, poduzetnici su nakon deset minuta izlaganja počeli buniti protiv njih', komentirao je, pak, Lovrić.

Lovrić smatra da se ne smije olako širi priča da će uvijek biti nekoga tko će im dati novac. Ne smije se, kaže, stvarati dojam da u poduzetništvu nema rizika.

Što se kreditiranja problematičnog poslovanja tiče, Starčević je duhovito primijetio da banke gledaju takve klijente uvijek poslati nekog drugom.

'Za kreditora i klijenta je bolje krenuti s čistim startom', rekao je Starčević.

Upitan tko su ulagači i poslovni anđeli koje okuplja, Štetner je pojasnio kako je njegova udruga od 2008. investirala oko 20 milijuna kuna u 25 projekata.

Dodao je da je kod poslovnih anđela važna i mentorska uloga, no da ima konkretnih investicija u sektore izvan ICT-ja: 'Kolege Saša Cvetojević i Mihovil Barančić su danas uložili u tvrtku Likeri, bilo je i drugih primjera, uložili smo, recimo, i u aroniju.'

Škegro se upitao što će biti s obveznim mirovinskim fondovima: 'Trebalo bi povećati doprinose koji im se uplaćuju, a oni opet neće imati u što ulagati. U srednjoj Europi oni ulažu 50 posto svoje imovine u razne projekte, dok je kod nas ta brojka vrlo mala. Oni su vrlo važni i pri izlasku fondova rizičnog kapitala iz projekta jer oni moraju nekome prodati. Može ih se ili posve maknuti ili povećati doprinose na plaće. To je velik problem, a o njemu svi šute.'
Zaključno, Adrović je istaknuo da mu je u proteklih godinu dana zbog mogućeg investiranja prišlo desetak firmi, od čega je odabrao jednu kojoj je trebala kombinacija obveznica i komercijalnih zapisa.

'Trebalo bi nam više poslovnih anđela. Nadam se da će u tome uspjeti i Petar Radaković i Franjo Luković. Ljude treba poticati na to, recimo, poreznim olakšicama. Ako fizička osoba daje kredit pravnoj osobi, mora plaćati PDV na kamatu, što nije poticajno okruženje.'