jesenske prognoze

Stigla prognoza za hrvatsko gospodarstvo: I dalje iznad prosjeka EU-a, ali...

17.11.2026 u 11:27

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Očekuje se da će rast BDP-a Hrvatske ove godine usporiti na 2,1 posto, iduće bi trebao ubrzati na 2,4 posto, a 2028. blago pasti na 2,3 posto, dok bi inflacija 2026. trebala iznositi 4,2 posto, u 2027. usporiti na 3 posto, a 2028. na 2,6 posto, objavila je u utorak Europska komisija u jesenskim gospodarskim prognozama

Rast hrvatskog gospodarstva i dalje ostaje iznad prosjeka eurozone i Europske unije. Komisija predviđa da će rast gospodarstva u EU ove i sljedeće godine iznositi 1,4 posto, a 2028. 1,5 posto. U europodručju Komisija ove i sljedeće godine očekuje rast od 1,2 posto, a 2028. godine 1,3 posto.

U odnosu na proljetne ekonomske prognoze, Komisija je znatno smanjila procjene rasta hrvatskog gospodarstva. Tada je očekivala rast od 2,7 posto u ovoj godini, a sljedeće 2,5 posto. Prema prijedlogu proračuna za 2027., hrvatska Vlada očekuje rast od 2,3 posto ove i 2,1 posto sljedeće godine.

Komisija očekuje nastavak rasta zaposlenosti, ali on će tijekom promatranog razdoblja ostati ispod 1 posto – 0,9 posto ove godine te 0,6 posto 2027. i 2028. godine. Stopa nezaposlenosti će zadržati povijesno niske razine - 4,7 posto ove godine i 4,6 posto 2027. i 2028.

Smanjivanje inflacije do 2028. godine

Očekuje se da će inflacija ove godine ostati povišena na 4,2 posto, a zatim se do 2028. godine smanjiti na 2,6 posto, uslijed popuštanja inflacije u sektoru usluga i energetike.

Deficit opće države tijekom promatranog razdoblja trebao bi ostati u dopuštenim granicama ispod tri posto BDP-a – 2,8 posto ove i sljedeće godine, a 2028. 2,9 posto.

Predviđa se usporavanje rasta realnog BDP-a Hrvatske s 3,5 posto u 2025. na 2,1 posto u 2026. godini, uz ubrzanje na 2,4 posto u 2027. godini te zadržavanje sličnog, iako neznatno nižeg tempa rasta u 2028. godini.

Osobna potrošnja temelj rasta

Rast će biti potaknut prvenstveno domaćom potražnjom, dok bi negativan doprinos neto izvoza trebao oslabjeti.

Očekuje se da će se rast osobne potrošnje 2026. godine usporiti – unatoč kontinuiranom rastu realnih plaća i zaposlenosti – jer kućanstva ostaju oprezna pri donošenju odluka o potrošnji zbog trajnih cjenovnih pritisaka, navodi Komisija. Osobna potrošnja u 2027. i 2028. godini trebala bi rasti po stopi višoj od 2 posto, u skladu s rastom realnog raspoloživog dohotka.

Također se očekuje znatno usporavanje rasta investicija, s obzirom na to da rast troškova, stroži uvjeti financiranja i povećana neizvjesnost negativno utječu na investicijske odluke poduzeća. Rast investicija bi s prošlogodišnjih 10,1 posto trebao ove godine pasti na 1,8 posto, sljedeće godine porasti na 3,1 posto, a 2028. godine 2,8 posto, uz popuštanje troškovnih pritisaka.

Apsorpcija sredstava EU-a

Očekuje se da će apsorpcija sredstava EU-a, osobito tijekom završne faze provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), pružiti određenu potporu investicijama. Istodobno, očekuje se da će postupno smanjenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) biti djelomično kompenzirano intenziviranjem korištenja drugih fondova EU-a.

Povoljna vanjska potražnja trebala bi potaknuti snažniji rast izvoza roba i usluga. Predviđa se stabilan rast izvoza roba, iako sporijim tempom nego u 2025. godini, potaknut potražnjom glavnih trgovinskih partnera.

Nakon dvogodišnjeg pada, predviđa se umjeren rast izvoza usluga, budući da trajni pritisci na cjenovnu i troškovnu konkurentnost – osobito u turizmu – i dalje ograničavaju rast. Turistička aktivnost u 2026. ostala je na razini iz 2025. godine, no s manje zamaha nego tijekom oporavka nakon pandemije.

Očekuje se usporavanje rasta uvoza, što odražava sporiji rast domaće potražnje. Stoga se predviđa da će neto izvoz negativno doprinijeti rastu BDP-a u 2026., iako u manjoj mjeri nego u prethodnoj godini.

Stopa nezaposlenosti ostaje niska

Predviđa se da će se deficit tekućeg računa povećati na 5,2 posto BDP-a u 2027. te ostati stabilan u 2028., što odražava trajni deficit u robnoj razmjeni, koji je djelomično ublažen suficitom u razmjeni usluga.

Očekuje se da će neto tekući i kapitalni transferi i dalje podupirati vanjsku poziciju Hrvatske, iako će njihov doprinos tijekom promatranog razdoblja postupno slabjeti.

Također se očekuje ublažavanje nedostatka radne snage – koji je posljednjih godina bio izražen – uslijed smanjenja potražnje za radnom snagom i kontinuiranog priljeva radnika iz zemalja izvan EU-a. Istodobno, pritisci na rast plaća postupno će slabjeti, u skladu s očekivanim popuštanjem napetosti na tržištu rada. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti ostati na povijesno niskim razinama.

Energenti i dalje skupi

Inflacija će, prema procjenama Komisije usporiti unatoč rastu cijena energenata. Predviđa se da će ukupna inflacija ostati povišena na razini od 4,2 posto u 2026. godini, što je pad u odnosu na 4,4 posto u 2025. godini.

Očekuje se da će inflacija cijena energenata poništiti učinak pada inflacije cijena hrane, kao i pad cijena neenergetskih industrijskih dobara te postupno usporavanje rasta cijena usluga, no od 2027. godine očekuje se usporavanje rasta cijena energenata i usluga, potaknuto nižim cijenama energenata i slabljenjem pritisaka na rast plaća, pri čemu bi ukupna inflacija trebala pasti na 3,0 posto u 2027. i 2,6 posto u 2028. godini.

Očekuje se da će inflacija cijena energenata ostati iznad razine ukupne inflacije, s obzirom na to da u travnju 2027. istječu vladine mjere potpore vezane uz energente, a 2028. godine na snagu stupa sustav ETS2. 

Europski sustav trgovanja emisijama (ETS) trebao bi se 2028. godine proširiti na cestovni promet, grijanje zgrada i malu industriju. ETS ne oporezuje izravno građane, nego obvezuje dobavljače fosilnih goriva (nafte, plina, benzina i dizela) da kupuju emisijske kvote za CO₂. Ti se troškovi kasnije prelijevaju na krajnje potrošače kroz cijene goriva i grijanja.

Predviđa se da će temeljna inflacija (ukupna inflacija isključujući energente i hranu) pasti s 3,5 posto u 2026. na 2,5 posto do kraja prognoziranog razdoblja, što odražava usporavanje rasta plaća i slabljenje pritisaka domaće potražnje.

Državni deficit ostaje visok, a smanjenje duga trebalo bi prestati do kraja prognoziranog razdoblja. Ove, kao i prošle godine, udio javnog duga u BDP-u trebao bi biti 55,7 posto, 2027. i 2028. godine 55,5 posto.

Očekuje se da će rashodi za socijalnu pomoć ostati visoki nakon nedavnog povećanja uzrokovanog mirovinskim reformama usmjerenim na poboljšanje adekvatnosti mirovina. Očekuje se da će obrambeni izdaci i energetske mjere također doprinijeti visokim razinama javnih rashoda.