Kako je glavni ekonomist Svjetske banke Paul Romer rekao uglednom The Wall Street Journalu, ta je institucija učestalo mijenjala metodologiju pri izradi svoje rang ljestvice konkurentnosti Doing Business. Romer je rekao kako će on učiniti sve da bi se ispravili i objavili točni podaci za tu ljestvicu unatrag najmanje četiri godine.

Ta je informacija izazvala konsternaciju među ekonomistima i znanstvenom zajednicom diljem svijeta jer se države natječu kako bi se što bolje pozicionirale na toj rang ljestvici, a objave Doing Businessa u pravilu izazivaju i velik interes široke javnosti. Situaciju nakon objave informacije kako su ta izvješća zapravo godinama bila namještana najbolje je putem društvenih mreža opisao slovenski ekonomist i profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani Jože Damjan, upitavši se što da sada kaže svojim studentima, s obzirom na to da upravo izvješća Doing Business koristi u svojim predavanjima na kolegiju međunarodne konkurentnosti.

Podsjećamo, u posljednjem izvješću o regulativi poslovanja među ukupno 190 zemalja, objavljenom lani krajem listopada, Hrvatska je zauzela 51. mjesto s pripadajućih 71,70 DTF bodova od maksimalnih 100. Godinu ranije zauzela je 43. mjesto, a skandal koji potresa Svjetsku banku dobrano dovodi u pitanje i tu poziciju.

Revizije Doing Businessa bit će posebno relevantne za Čile, čija je pozicija posljednjih godina bila iznimno volatilna, a kako je ukazao glavni ekonomist Svjetske banke, vjerojatno je okaljana političkim razlozima.

Međutim vjerodostojnost te rang ljestvice brani direktor Svjetske banke zadužen za izradu Doing Businessa, Augusto Lopez-Claros. On pak kaže kako su sve izmjene rezultat 'ekstenzivnih internih revizija i kako je Svjetska banka o njima izvijestila države članice. Preliminarne tranše novih prikupljenih podataka dane su na uvid kako bi ih se komentiralo, a cijeli proces je pokrenut u kontekstu transparentnosti i otvorenosti'.

Inače, Lopez-Claros je bivši profesor na Sveučilištu u Čileu, a trenutno je uzeo slobodnu godinu u Svjetskoj banci kako bi predavao na Sveučilištu Georgetown.

S njime se pak ne slaže Romer, koji ukazuje na to da je osoblje Svjetske banke tijekom godina manipuliralo metodologijom određivanja ranga pojedinih država članica. Glavni ekonomist Svjetske banke istaknuo je kako će sada u fokusu biti promjene metodologije koje su imale učinak oštrog kažnjavanja Čilea tijekom vladavine Michelle Bachelet, predsjednice na odlasku.

'Želim se osobno ispričati Čileu i drugim zemljama kod kojih smo stvorili pogrešne dojmove', rekao je Romer. Dodao je kako su problemi s izvješćem njegova odgovornost jer 'nismo dovoljno razjasnili stvar'. Romer kaže kako Svjetska banka počinje s procesom ispravljanja ranijih izvješća i ponovne objave rang liste bez metodoloških izmjena. Pritom je naglasio kako ne može stati u obranu 'poštenja procesa koji su doveli do promjene metodologije'.

>>>>Ovdje pročitajte tko je rock zvijezda koju je Svjetska banka izabrala za glavnog ekonomista

Konkretno, pozicija Čilea na Doing Businessu od 2006. godine fluktuirala je od 25. do 57. mjesta. Tijekom tog razdoblja na vlasti su se smjenjivali socijalisti Michelle Bachelet i konzervativci Sebastiána Piñere. Dok je na vlasti bila Bachelet, rejting Čilea bi se konzistentno rušio, dok bi za vladavine Piñere konzistentno rastao.

Međutim ponovni izračuni mogli bi pokazati velike razlike i kod drugih država.

Prema prvim analizama koje je proveo Romer, pad Čilea na Doing Businessu gotovo je u potpunosti rezultat nove metodologije, a ne promjena uvjeta u gospodarstvu te zemlje. Dodao je kako metodološke promjene izgledaju politički motivirane.

'Prema kriterijima kojima smo ranije mjerili, poslovni uvjeti u Čileu nisu se pogoršali pod administracijom Bachelet. Nisam napravio dovoljno dubinskog snimanja i kasnije sam uvidio kako ne vjerujem u to da su pošteni oni podaci u izvješću', rekao je Romer.

Lopez-Claros pak odgovara da su tvrdnje kako je Čile bio meta metodoloških promjena potpuno neutemeljene. Kaže da su promjene donesene bez promatranja kakav će utjecaj imati na neku zemlju.

Kaže kako je rejting Čilea pao jer su druge zemlje agresivnije provodile reforme. Za primjer navodi Meksiko, koji je od 2013. do 2016. proveo osam bitnih reformi, dok ih je Čile proveo samo dvije.

'Stoga nije čudno da je Meksiko pretekao Čile i postao zemlja s najboljim poslovnim okruženjem u Latinskoj Americi', kaže Lopez-Claros.

No unatoč tome, vodstvo Svjetske banke podržalo je svog glavnog ekonomista u namjeri da se ponovno izračuna i objavi rejting država, bez spornih metodoloških promjena. Iz Svjetske banke su za tportal poručili kako 'u našem istraživanju sve države tretiramo jednako, a indikatori i metodologija Doing Businessa nisu napravljeni s fokusom na samo jednu državu, već kako bi se općenito unaprijedila poslovna klima'. U priopćenju se dodaje da će u svjetlu 'zabrinutosti koje Romer iznio i naše predanosti transparentnosti i poštenju provesti vanjsku reviziju indikatora Čilea u izvješću Doing Business'.

Inače, Romer se pridružio Svjetskoj banci u listopadu 2016. godine, u koju je došao sa Sveučilišta New York. I prije ovoga skandala sukobljavao se s osobljem Svjetske banke. Tako je lani u svibnju objavio interni dokument u kojem traži od ekonomista te institucije da svoja izvješća pišu jasnije i konciznije. Tada je zaključio kako su izvješća pisana 'gotovo nekim drugim jezikom, semantički i gramatički, a postaju sve apstraktnija i udaljenija od stvarnog društvenog života'.

Tada je otkrio i kako se ranije morao baviti proračunskim dokumentom koji je ukazivao na to da zapošljavanje na neodređeno vrijeme 90 ekonomista koji su radili honorarno ne bi utjecalo na proračun Svjetske banke. No nakon što je to istražio i razgovarao s osobljem pokazalo se kako bi taj potez itekako utjecao na proračun Svjetske banke i da bi je mnogo više koštalo to da spomenuti ekonomisti dobiju stalni posao.